Kad se govori o digitalizaciji, pametnoj specijalizaciji ili AI revoluciji, stvari vrlo brzo mogu postati apstraktne. U strateškim dokumentima sve uglavnom zvuči logično: treba razvijati nove tehnologije, povezivati znanost i gospodarstvo, jačati kompetencije i stvarati inovacijski ekosustav.
Puno je zanimljivije pitanje što to zapravo znači ljudima koji u tom ekosustavu trebaju raditi. Što treba maloj tvrtki koja želi uvesti nove digitalne alate? Što nedostaje IT startupu koji pokušava rasti? Koliko se lokalne institucije, poduzetnici i obrazovni sektor uopće poznaju i koliko stvarno surađuju? Upravo oko tih pitanja u Zadarskoj županiji posljednje dvije i pol godine razvijao se dio europskog projekta SpinIT.
Od radionica do konkretnog plana za Zadar
SpinIT, punog naziva Boosting smart specialization and encouraging Spin-offs in IT across Danube Region, provodio se od početka 2024. do kraja lipnja ove godine u sklopu programa Interreg Danube Region. U projektu je sudjelovalo 17 partnerskih organizacija iz deset zemalja Dunavske regije, a u Zadru je projekt provodila Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije – INOVAcija, dok je Zadarska županija sudjelovala kao pridruženi partner.
O tome tko je u projekt bio uključen, koje su se potrebe lokalnog IT i poduzetničkog sektora pokazale najvažnijima te što od svega ostaje nakon formalnog završetka projekta razgovarali smo s Larisom Marunom, višom savjetnicom u Ustanovi za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije – INOVAcija.
„U provedbu projekta SpinIT u Zadarskoj županiji bili su uključeni prvenstveno predstavnici IT sektora i ali i poduzetnici iz različitih sektora, Sveučilište u Zadru, HNK Zadar, Zadarska županija, Grad Zadar, Općina Ražanac, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, AGRRA, ZADRA NOVA, Kazalište lutaka Zadar, Čistoća Zadar, Ekonomsko – birotehnička i trgovačka škola Zadar, HGK Zadar, Centar za razvoj i edukaciju Poličnik, Zajednica tehničke kulture Zadarske županije, Udruga Donat, Udruga za ruralni razvoj „Ravni kotari“, Narodni muzej Zadar i dr. Poseban naglasak bio je na povezivanju javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora, odnosno na tzv. 4-helix pristupu“, objašnjava Larisa Maruna.
„Kroz projekt su provedene radionice usmjerene na prepoznavanje potreba lokalnog IT sektora i razvoj Lokalnog akcijskog plana na kojima je sudjelovao 31 sudionik, kao i pilot edukacijske aktivnosti na kojima je sudjelovalo sveukupno 82 sudionika. Broj sudionika razlikovao se ovisno o pojedinoj aktivnosti, a među sudionicima su bili poduzetnici, predstavnici javnog i civilnog sektora, akademske zajednice te studenti“, dodaje naša sugovornica.
„Umjesto da se razvojne potrebe definiraju samo unutar institucija, projekt je pokušao okupiti ljude koji se s njima susreću u svakodnevnom radu. Kroz radionice su zato pokušali identificirati gdje lokalni sustav zapinje, koje kompetencije nedostaju i gdje postoji prostor za konkretniju suradnju“, napominje Maruna.
AI, EU projekti i leadership kao praktični alati
„Kroz projekt se pokazalo da postoji potreba za snažnijim povezivanjem IT sektora s javnim, akademskim i civilnim sektorom, kao i za većom primjenom digitalnih tehnologija u poslovanju i javnim uslugama“, dodaje.
„Kao važni izazovi prepoznati su nedostatak specifičnih digitalnih i ICT kompetencija, potreba za dodatnim obrazovanjem i usavršavanjem, posebno mladih, nedovoljna povezanost obrazovnog sustava i gospodarstva te potreba za većom podrškom IT poduzetnicima i startupovima. Posebno se istaknula potreba za praktičnim znanjima o primjeni umjetne inteligencije, digitalnoj transformaciji, pripremi i provedbi EU projekata te razvoju upravljačkih i leadership kompetencija. Projekt je također pokazao da postoji prostor za snažnije međusektorsko povezivanje i razvoj zajedničkih projekata.
„Iz tih razgovora nastao je Lokalni akcijski plan za digitalni razvoj Zadarske županije. Naziv zvuči administrativno, ali ideja iza njega bila je prilično konkretna: prikupiti probleme i prijedloge ljudi koji rade u lokalnom gospodarstvu, institucijama, obrazovanju i civilnom sektoru te od njih definirati smjerove koji se mogu dalje razvijati“.
Logično pitanje bilo je i koji su najvažniji konkretni prijedlozi i rješenja proizašli iz Lokalnog akcijskog plana i pilot aktivnosti.
„Lokalni akcijski plan za digitalni razvoj Zadarske županije definirao je smjerove i konkretne preporuke za daljnji razvoj digitalnog ekosustava Zadarske županije. Među ključnim prioritetima istaknuti su jačanje inovacija, digitalizacija poslovanja, razvoj digitalne infrastrukture, podrška IT startupovima, razvoj ljudskih potencijala te modernizacija i digitalizacija javnih usluga“, kaže nam Larisa Maruna.
„Važan rezultat bio je i razvoj pilot edukacijskih aktivnosti koje su odgovarale na potrebe identificirane tijekom rada na LAP-u. Jedna od njih bila je edukacija „Vještine korištenja AI-a i odgovorna primjena umjetne inteligencije u poslovanju“, kroz koju su sudionici stekli praktična znanja o korištenju generativnih AI alata, automatizaciji komunikacije, analizi podataka, upravljanju sadržajem i društvenim mrežama te optimizaciji poslovnih procesa“, dodaje.
„Drugi važan pilot bio je „Program međusektorskog osposobljavanja u ICT-u“, koji je povezao tri područja – umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju, EU fondove i upravljanje projektima te leadership. Time se nastojalo odgovoriti ne samo na tehničke potrebe, nego i na potrebe razvoja projektnih, organizacijskih i upravljačkih kompetencija. Time projekt nije završio samo na dokumentu. Dio potreba identificiranih kroz radionice pokušali su testirati i kroz konkretne edukacije, s naglaskom na znanja koja se mogu koristiti u svakodnevnom poslovanju“, ističe.
Najvažnije pitanje počinje nakon završetka projekta
„Projekt je prije svega pridonio povećanju znanja i kompetencija sudionika u području digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, EU fondova i upravljanja. Sudionici pilot edukacija imali su priliku stečena znanja odmah povezati s praktičnim primjerima i svakodnevnim poslovnim situacijama“, naglašava naša sugovornica.
„Važan rezultat je i uspostavljanje odnosno jačanje suradnje između različitih sektora. U aktivnosti su se uključili Sveučilište u Zadru, javne ustanove i razvojne agencije, poduzetnici i predstavnici civilnog sektora, čime su stvoreni preduvjeti za daljnju razmjenu znanja i razvoj zajedničkih inicijativa“.
Projekt je također dao strukturiran okvir za daljnje promišljanje razvoja IT sektora u Zadarskoj županiji kroz Lokalni akcijski plan, a stečena iskustva i kontakti predstavljaju dobru osnovu za pripremu i provedbu novih projekata i aktivnosti u području digitalne transformacije.
SpinIT je formalno završio 30. lipnja, a provodio se u okviru programa Interreg Danube Region 2021.–2027., koji je dio šire europske politike teritorijalne suradnje. Regulatorni temelj za takve programe postavili su Europski parlament i Vijeće Uredbom (EU) 2021/1059, kojom su definirana pravila za Interreg i suradnju između regija različitih država. Program se pritom oslanja i na Europski fond za regionalni razvoj, čiji je okvir za razdoblje 2021.- 2027. uređen Uredbom (EU) 2021/1058. Ideja tog europskog okvira nije samo financirati pojedinačne projekte, nego povezivati regije oko zajedničkih razvojnih problema, od inovacija i digitalizacije do jačanja lokalnih kapaciteta.
Kod ovakvih projekata to je zapravo trenutak u kojem postaje najzanimljivije vidjeti što ostaje nakon što završe rokovi, radionice i projektni izvještaji. Pitali smo i što se od rezultata projekta nastavilo koristiti i razvijati nakon njegova završetka.
„Najvažniji dugoročni rezultat je Lokalni akcijski plan, koji predstavlja podlogu za daljnje planiranje aktivnosti vezanih uz digitalnu transformaciju, razvoj IT sektora i jačanje kompetencija lokalnih dionika u Zadarskoj županiji. Znanja i iskustva stečena kroz pilot aktivnosti također se nastavljaju primjenjivati u radu sudionika, osobito u području korištenja AI alata, digitalizacije poslovnih procesa i pripreme EU projekata. Centar za kreativne industrije u Zadru, u kojem su provedene aktivnosti, nastavlja imati važnu ulogu kao prostor za edukaciju, povezivanje i razvoj inovacija. Posebna vrijednost projekta je u tome što je povezao različite lokalne dionike i otvorio prostor za nastavak suradnje. Kontakti, iskustva i modeli suradnje razvijeni kroz SpinIT predstavljaju temelj za nove inicijative i buduće zajedničke projekte nakon završetka projekta“, kaže Larisa Maruna.
Za INOVAciju je projekt istodobno značio povezivanje s partnerima iz drugih zemalja Dunavske regije i razmjenu iskustava o tome kako različite sredine pristupaju digitalizaciji, razvoju IT sektora i pametnoj specijalizaciji.
Dugoročna vrijednost projekta pritom nije samo u broju održanih radionica, edukacija ili izrađenih dokumenata. SpinIT je iza sebe ostavio Lokalni akcijski plan, nova znanja i modele suradnje koji mogu biti podloga za daljnje projekte, inicijative i poslovne prilike u Zadarskoj županiji. Upravo povezivanje ljudi iz različitih sektora i stvaranje prostora za nastavak zajedničkog rada jedan je od važnih rezultata projekta jer digitalizacija tako iz strateških dokumenata prelazi u konkretnu primjenu.
#europeforus
