Projekt je završio prije tri godine, ali njegovi učinci nisu: ‘Ostaje puno više od jednog objekta’
Baraćeve špilje kod Rakovice imaju problem koji na prvi pogled zvuči neobično za turističku atrakciju – ne mogu primiti neograničen broj posjetitelja. Gornja Baraćeva špilja osjetljiv je prirodni sustav ograničenog kapaciteta, a zimi se potpuno zatvara zbog hibernacije šišmiša.
Rješenje je pronađeno nekoliko kilometara dalje i iznad zemlje. Izgrađen je Speleon – Centar podzemne baštine, koji je omogućio da se priča o špiljama, kršu i životu pod zemljom posjetiteljima približi tijekom cijele godine, bez dodatnog opterećenja samog špiljskog sustava.
„Trebao nam je prostor u kojem ćemo priču o podzemlju, kršu, bioraznolikosti i povijesti ovog prostora moći pričati tijekom cijele godine, bez dodatnog opterećenja špiljskog sustava“, objašnjava Tihana Oštrina, ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje.
Speleon je tako zamišljen kao mjesto interpretacije, edukacije i susreta, ali i kao drukčiji način upravljanja posjetiteljima.
„Od početka smo ga promatrali i kao projekt koji može nadilaziti lokalne okvire, jer su krš, podzemlje, voda i prirodna baština teme koje povezuju velik dio Karlovačke županije. Naša je želja da svaki razvoj ovog područja ide ruku pod ruku sa zaštitom prirode i da posjetitelj odavde ne ponese samo lijep doživljaj, nego i razumijevanje zašto je ovaj prostor vrijedan čuvanja“, kaže Oštrina.
Projekt u sklopu kojeg je centar izgrađen formalno je završio početkom 2023. godine, ali nekoliko godina poslije njegovi se rezultati mogu puno konkretnije mjeriti. Speleon je u prve dvije godine posjetilo više od 36 tisuća ljudi, lokalitete kojima upravlja Ustanova godišnje posjeti više od 8.000 učenika, otvorena su nova radna mjesta, a centar radi i u mjesecima u kojima je turistička aktivnost na ovom području tradicionalno slabija.
Špilju ne možeš širiti, priču o njoj možeš
Speleon je smješten u zgradi kružnog oblika površine 1200 četvornih metara. U njoj su multimedijalna dvorana, stalni postav, dječja igraonica, speleo-dokumentacijska knjižnica, depo, uredi, atrij, ugostiteljski sadržaj i suvenirnica.
Priča o podzemnoj baštini ne prenosi se samo klasičnim izložbenim predmetima. U stalnom postavu koriste se makete, LCD i multitouch ekrani, smartglass, animacije, osjetilne komore i hiperrealistične replike životinja.
No ideja nije bila napraviti zamjenu za samu špilju. Speleon je omogućio da se ono što posjetitelji vide tijekom njezina obilaska stavi u puno širi kontekst.
„Posjetitelj kroz geologiju, speleologiju, paleontologiju i arheologiju može razumjeti kako je ovaj kraj nastajao, tko je u njemu živio prije desetaka tisuća godina i koliko su podzemni sustavi važni za današnju bioraznolikost i vodne resurse“, objašnjava Oštrina.
Time doživljaj Baraćevih špilja više nije ograničen na obilazak jedne prirodne atrakcije.
„Speleon povezuje ono što vidimo na površini s onim što se nalazi ispod nje i daje odgovor na najvažnije pitanje – zašto sve to trebamo čuvati. Posebno nam je važno tu svijest razvijati kod djece, jer upravo kroz njih stvaramo dugoročan odnos prema prirodi,“ opisuje ravnateljica.
Više od 36 tisuća posjetitelja
Interes je, kaže Oštrina, od otvorenja vrlo dobar. U prve dvije godine kroz Speleon je prošlo više od 36 tisuća posjetitelja.
No, za Rakovicu nije važno samo koliko ljudi dođe nego i što naprave nakon izlaska iz centra.
Speleon je donio dodatni sadržaj zbog kojeg se boravak na tom području može povezati s obilaskom Baraćevih špilja, pješačkim stazama, ugostiteljskom ponudom i drugim turističkim sadržajima.
„Dulji boravak gosta znači veću mogućnost da posjeti i druge dijelove Rakovice, Slunja, Plitvičkog područja i šire Karlovačke županije, koristi smještaj, ugostiteljsku ponudu i druge turističke usluge“, kaže Oštrina.
Upravo je položaj Speleona važan dio te priče. Rakovica se nalazi uz jedno od najpoznatijih hrvatskih turističkih odredišta – Plitvička jezera, a u blizini su i Slunj i Rastoke. Ideja zato nije stvoriti još jednu izdvojenu atrakciju, nego povezati sadržaje zbog kojih će posjetitelji istražiti šire područje.
„Cilj nije da gost posjeti jednu lokaciju i nastavi putovanje, nego da otkrije koliko toga ovaj dio Hrvatske nudi.“
Ustanova zato surađuje s turističkim i gospodarskim sektorom, poduzetnicima, privatnim iznajmljivačima i drugim atrakcijama te razvija zajedničke ponude kojima posjetitelje žele motivirati na dulji ostanak.
„Speleon u tom smislu ne promatramo kao izdvojenu atrakciju, nego kao jednu od točaka koje mogu povezivati i jačati cjelokupnu destinaciju“, ističe Oštrina.
Kad se špilja zatvori, Speleon ostaje otvoren
Speleon je donio odgovor i na još jedan problem turizma u ovom dijelu Hrvatske – sezonalnost.
Gornja Baraćeva špilja tijekom zimskog razdoblja zatvorena je zbog hibernacije šišmiša. Speleon je, s druge strane, otvoren cijele godine.
„Speleon je jedan od rijetkih većih indoor turističkih sadržaja na ovom području i otvoren je tijekom cijele godine. Upravo zato bilježimo posjetitelje i u mjesecima kada je turistička aktivnost tradicionalno znatno slabija“, govori Oštrina.
Kada nema obilazaka špilje, u centru se i dalje mogu održavati edukativni programi, događanja, radionice i stručni skupovi. Cjelogodišnji sadržaj tako pomaže smanjiti izraženu sezonalnost, ali istodobno omogućuje kvalitetnije upravljanje posjetiteljima.
„Dio interesa možemo usmjeriti prema centru većeg kapaciteta i tako smanjivati pritisak na osjetljivi špiljski sustav.“
Upravo je tu možda najjasnije vidljiva ideja na kojoj je Speleon nastao, povećati turističku i edukativnu vrijednost područja, a da cijenu većeg interesa ne plati priroda zbog koje posjetitelji ondje uopće dolaze.
Turizam koji ostavlja nešto i lokalnoj zajednici
Učinak centra ne završava na broju posjetitelja. Otvaranje Speleona donijelo je nova radna mjesta, a Oštrina ističe da zapošljavaju ljude s lokalnog područja.
„U vrijeme kada je nedostatak radne snage problem gotovo cijelog turističkog sektora, nama se ljudi i dalje rado javljaju na natječaje, što smatramo rezultatom dobrog ugleda koji je Ustanova gradila godinama,“ pojašnjava Oštrina.
U turističku, ugostiteljsku i prodajnu djelatnost nastoje uključiti i lokalne proizvođače. U ponudi su proizvodi lokalnih proizvođača hrane, pića i suvenira, a Ustanova surađuje s OPG-ovima, ugostiteljima, privatnim iznajmljivačima i drugim poduzetnicima.
„Što je mreža partnera veća, to je veća i mogućnost da se učinci turizma rasporede na širem području“, ističe Oštrina.
Drugim riječima, ako posjetitelj zbog Speleona na području ostane nekoliko sati dulje, ode u restoran, kupi lokalni proizvod, prespava ili posjeti još jednu atrakciju, dio koristi od centra prelazi i na ostatak zajednice.
Takav model u Ustanovi žele dodatno širiti, a prostor za daljnji razvoj vide upravo u povezivanju na razini cijele Karlovačke županije.
Više od 8.000 učenika godišnje
Turisti su samo jedan dio priče. Lokalitetima kojima upravlja Javna ustanova Baraćeve špilje godišnje prođe više od 8.000 učenika, a njihov interes kontinuirano raste.
„Djeca ovdje ne uče samo što je špilja ili kako nastaje krš. Uče kako su povezani voda, stijena, šuma, životinje i čovjek, zašto su podzemna staništa osjetljiva i zašto zaštita prirode nije nešto apstraktno, nego nešto što ovisi o svakodnevnim odlukama svakoga od nas“, govori Oštrina.
Upravo je edukacija bila jedna od temeljnih ideja projekta. Na službenoj stranici Speleona među glavnim ulogama centra navodi se razvijanje svijesti o očuvanju prirode i važnosti održive interakcije čovjeka i prirode kroz edukaciju i multimedijalno iskustvo.
Ambicija Ustanove je da Speleon bude mjesto učenja i susreta za škole iz cijele Karlovačke županije, ali i šire.
„Ako dijete nakon posjeta Speleonu prirodu počne gledati malo drugačijim očima, napravili smo važan dio svog posla“, kaže Oštrina.
Gotovo 20 milijuna kuna za projekt
Iza centra koji danas radi cijele godine stoji ulaganje vrijedno gotovo 20 milijuna tadašnjih kuna.
Speleon je nastao u sklopu projekta „Promicanje održivog razvoja Značajnog krajobraza Baraćeve špilje“, čija je ukupna vrijednost iznosila 19.908.960 kuna bez PDV-a. Prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za euro, riječ je o približno 2,64 milijuna eura.
Čak 85 posto vrijednosti, odnosno 16.922.616 kuna ili oko 2,25 milijuna eura, osigurano je bespovratnim sredstvima Europskog kohezijskog fonda.
Projekt se provodio od 15. prosinca 2016. do 31. siječnja 2023. u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020., a partner je bila Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera.
Koliko je europski novac bio važan za malu lokalnu sredinu, Oštrina opisuje vrlo jasno.
„Europsko financiranje bilo je presudno. Za malu lokalnu sredinu projekt ovakvog financijskog i sadržajnog opsega teško bi bio ostvariv isključivo vlastitim sredstvima.“
No rezultat, naglašava, nije samo zgrada.
„EU sredstva ovdje nisu omogućila samo izgradnju zgrade. Omogućila su stvaranje potpuno nove razvojne infrastrukture – turističke, edukativne i stručne. Speleon nam je otvorio mogućnosti koje prije nismo imali, od razvoja novih programa do organiziranja stručnih i znanstvenih skupova i suradnje s institucijama i stručnjacima iz Hrvatske, Europe i svijeta.“
Projekt je završio, učinci nisu
Projekt je formalno završio prije nekoliko godina, ali upravo razdoblje nakon završetka pokazuje što je od ulaganja ostalo.
Speleon danas nije samo turistički centar. Ondje se susreću arheolozi, geolozi, paleontolozi, biospeleolozi i drugi stručnjaci, organiziraju se stručni sadržaji i razvijaju nova istraživanja, a kroz lokalitete Ustanove prolaze tisuće učenika.
Stigla su i priznanja. Speleon – Centar podzemne baštine dobio je nacionalnu godišnju nagradu Simply the Best u kategoriji Novi projekt u turizmu, dok je Javna ustanova Baraćeve špilje dobila Godišnju nagradu „Anton Štifanić“ za 2023. godinu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Općine Rakovica.
No, Oštrina najveću vrijednost projekta ipak ne svodi na nagrade.
„Dobili smo mjesto na kojem se susreću arheolozi, geolozi, paleontolozi, biospeleolozi i drugi stručnjaci, prostor u kojem možemo okupljati institucije i razvijati nova istraživanja, mjesto za obrazovanje tisuća djece i sadržaj koji radi tijekom cijele godine. Istodobno smo dobili novi razlog za dolazak i dulji boravak turista, nova radna mjesta i dodatno tržište za lokalne proizvođače i poduzetnike.“
Zato, nekoliko godina nakon što je projekt administrativno zaključen, njegov rezultat ne stane u jednu zgradu.
„Lokalnoj zajednici, ali i Karlovačkoj županiji, ostaje puno više od jednog objekta. Ostaju znanje, infrastruktura, partnerstva, stručni tim i sposobnost pokretanja novih razvojnih projekata.“
Od Rakovice do europske politike zaštite prirode
Pitanje kako prirodna područja otvoriti ljudima, a istodobno ih zaštititi od prevelikog pritiska, nije samo izazov Baraćevih špilja.
Europski parlament 2021. godine usvojio je rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., u kojoj je podržao cilj zaštite najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja Europske unije. Parlament je u dokumentu naglasio i važnost obrazovanja, podizanja svijesti o bioraznolikosti te uloge zaštićenih područja u obrazovanju.
Upravo se na toj točki priča o europskoj politici vrlo konkretno susreće sa Speleonom. Njegova svrha nije samo privući posjetitelje, nego omogućiti da se priča o osjetljivom podzemnom svijetu približi ljudima bez dodatnog pritiska na samu špilju.
Europska politika zaštite prirode u međuvremenu je dobila i novi zakonodavni okvir. Europski parlament u veljači 2024.odobrio je nova pravila o obnovi prirode, a nakon završetka zakonodavnog postupka Uredba o obnovi prirode stupila je na snagu u kolovozu iste godine.
Uredbom je na razini EU-a postavljen cilj da mjere obnove do 2030. obuhvate najmanje 20 posto kopnenih i najmanje 20 posto morskih područja Unije, a do 2050. sve ekosustave kojima je potrebna obnova.
Speleon nije nastao na temelju tog propisa, projekt mu prethodi godinama, ali njegov primjer pokazuje kako se zaštita prirodne baštine može povezati s obrazovanjem, turizmom i razvojem lokalne zajednice.
U Rakovici se to vidi u praksi. Dok Gornja Baraćeva špilja tijekom hibernacije šišmiša ostaje zatvorena, priča o podzemlju dostupna je tijekom cijele godine. Dio interesa može se usmjeriti prema centru većeg kapaciteta, tisuće učenika ondje uče o osjetljivosti podzemnih staništa, a posjetitelji dobivaju još jedan razlog da se dulje zadrže na području Rakovice, Slunja i Plitvica.
Gotovo 20 milijuna kuna uloženih u projekt zato nekoliko godina nakon njegova završetka više nije samo broj iz ugovora o europskom financiranju. Ulaganje danas živi kroz posjetitelje, učenike, radna mjesta, lokalne poduzetnike i stručnjake koji ondje rade i surađuju.
Cijelu ideju projekta možda najbolje sažimaju riječi ravnateljice Javne ustanove Baraćeve špilje Tihane Oštrine.
„Kroz svaki novi projekt, ulaganje i susret s posjetiteljem želimo pokazati da razvoj i zaštita prirode nisu suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, na području poput našega jedno bez drugoga dugoročno nije moguće“, zaključuje Oštrina.
Članak je nastao u projektu #europeforus.
