Još od najranijih školskih dana svi pamtimo lekciju iz prirode o Karlovcu na četiri rijeke. Oni koji na putu do mora više vole vožnju starom cestom često se znaju zaustaviti u gradu čiji se život odvija u simbiozi s rijekama, bez kojih stanovnici ne mogu zamisliti svakodnevicu. A oni koji ovaj grad nazivaju domom dobro znaju da rijeke ljeti postaju mjesto za osvježenje, zimi nudi prekrasne kulise za šetnje, a u drugim dijelovima godine neizostavne prirodne bisere koji rijetko koga ostavljaju bez daha.
No, jedna karlovačka rijeka nudi puno više od tek usputnog stajališta ili prilike za dobru putnu fotografiju.
Korana je omiljeno mjesto mnogih Karlovčana za rekreaciju, druženje, odmor, ljetni izlet, a osim modernog i mnogima dragog kupališta, uz rijeku u srcu grada smjestila se i prekrasna šetnica te jedini potpuno slatkovodni akvarij u Hrvatskoj – Aquatika, koja u listopadu slavi deseti rođendan i veliki jubilej. Financiran je sredstvima EU, kako bi se razvila svijest o iznimnoj biološkoj raznolikosti te educiralo korisnike kako na održiv način koristiti iznimna prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma.
Uloženo gotovo šest milijuna europskih sredstava
Aquatika je od samog početka zamišljena kao mjesto koje priča priču o hrvatskim rijekama i njihovoj bioraznolikosti, a projektom “Susret s rijekom” ta je priča proširena izvan zidova akvarija, zahvaljujući uređenju desne obale Korane, šetnice i pješačko-biciklističke infrastrukture te postavljanjem interpretacijskih, edukativnih i multimedijskih sadržaja. Za oba projekta povučeno je približno 5,85 milijuna bespovratnih sredstava Europske unije. Iako je riječ o različitih projektima s različitim nositeljima, imaju vrlo jasnu poveznicu – oba su prepoznala potencijal karlovačkih rijeka i pretvorila ga u konkretnu javnu vrijednost.
Danas je Aquatika sa šetnicom puno više od pojedinačne turističke atrakcije, već prostor u kojem se susreću priroda, rekreacija, znanost, edukacija, turizam, kultura i svakodnevni život građana. Možda i najvažnije, europska investicija postala je dio svakodnevnog života grada.
Što ovi projekti znače za Karlovčane i sam grad, ispričala nam je ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš.
“Danas ponosno možemo reći da su ova dva projekta značajno promijenila način na koji građani i posjetitelji doživljavaju ovaj dio Karlovca i njegovu vezu s rijekom Koranom”, s ponosom navodi ravnateljica.
Oda hrvatskim rijekama i jezerima
Aquatika živi već deset godina. Veliki je to jubilej, a još veći razlog za slavlje činjenica da se na tom dijelu grada, zahvaljujući ovim dvama projektima, dogodio i novi život. I to ne samo zbog fizičkog uređenja, ističe Maruškić Kulaš, nego zato što je dobilo nove načine korištenja i novu vrijednost za građane i posjetitelje.
Za projekt slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka KAquarium, iz kojeg je 2016. nastala Aquatika, odobreno je tadašnjih 36,22 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno približno 4,81 milijuna eura.
Priča Aquatike, ističe ravnateljica, zakotrljala se idejom da Karlovac, kao grad na četiri rijeke, iskoristi svoj najveći potencijal i pretvori ga u prepoznatljivu turističku, edukativnu i razvoju vrijednost. Bio je to veliki razvojni projekt Grada Karlovca, uz stručnu i projektnu podršku Razvojne agencije Karlovačke županije. Nakon osiguranja europskog financiranja uslijedili su projektiranje, građevinski radovi, opremanje i vrlo zahtjevna faza pripreme buduće ustanove. Šlag na tortu bilo je otvaranje u listopadu 2016., kada su akvarijem prošetali prvi posjetitelji.
U Aquatici je izgrađen i opremljen jedinstveni slatkovodni akvarij posvećen hrvatskim rijekama i jezerima, s 25 akvarijski bazena i pričom koja posjetitelje vodi od izvora do ušća tipične krške rijeke. “Projekt je stvorio novu turističku atrakciju i prostor za edukaciju, znanstveni i stručni rad, događanja i programe za građane”, govori nam ravnateljica.
A danas je Aquatika puno više od atrakcije za razgledavanje. U njoj se održavaju edukativni programi za djecu i mlade, radionice, izložbe, predavanja, događanja i različiti programi koji povezuju prirodu, znanje, kulturu i lokalnu zajednicu.
Susret s rijekom navodezuju se na Aquatiku
Projekt Susret s rijekom, proveden od 2018. do 2021. godine i nije bio ograničen samo na Karlovac. Njime su povezani Karlovac, Ozalj i Ogulin, odnosno rijeke Korana, Kupa i Dobra, kroz zajedničku ideju očuvanja, interpretacije i održivog korištenja prirodne baštine. U svakom od gradova uređeni su sadržaji povezani s lokalnim riječnim prostorom, pa je projekt prerastao pojedinačnu gradsku intervenciju i postao primjer regionalne suradnje u kojoj se prirodna baština koristi kao osnova za razvoj turizma, edukacije i kvalitetnijeg javnog prostora. Donio je ono što je, po mišljenju Maruškić Kulaš, nedostajalo izvan samog objekta – uređenu desnu obalu Korane, pješačko-biciklističku stazu i šetnicu, interpretacijske i edukativne sadržaje, turističku signalizaciju, rasvjetu i prostor za boravak uz rijeku.
“Drugim riječima, građanin danas može doći u Aquatiku, učiti o rijekama, izaći iz akvarija i odmah nastaviti tu istu priču uz stvarnu rijeku Koranu, a šetnjom novouređenim gradskim ulicama preko raskošnih parkova i perivoja doći i do rijeke Kupe. Prije ovih projekata ta poveznica nije postojala na ovaj način”, pojašnjava ravnateljica.
Nositelj projekta Susret s rijekom je Karlovačka županija, a partneri su Grad Karlovac, gradovi Ogulin i Ozalj, turističke zajednice te Javna ustanova Natura Viva i Razvojna agencija Karlovačke županije. Njegova ukupna vrijednost je 1.222.426,30 eura, od čega je 1.039.062,36 eura osigurano bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
Kako da projekt zaživi?
“Posebno je važno da se nakon završetka projekta razmišljalo i o tome tko će tom infrastrukturom upravljati i kako će ona dugoročno zaživjeti. Grad Karlovac je zadatak za provedbu edukacijskih programa na šetnici dao na upravljanje Aquatici upravo zato što se sadržaji međusobno nadopunjuju”, napominje Maruškić Kulaš.
Ipak, priznaje da je najzahtjevniji dio puta bilo projekt pretvoriti u živu, funkcionalnu i dugoročno održivu javnu ustanovu i prostor. Kod Aquatike se to posebno istaknulo jer je to vrlo specifična ustanova. “Nije dovoljno imati lijepu arhitekturu i akvarije – potrebno je svakodnevno brinuti o živim organizmima, tehničkim sustavima, kvaliteti vode, edukativnom sadržaju, posjetiteljima, zaposlenicima, financijskoj održivosti i stalnom razvoju programa”, navodi ravnateljica.
I nakon deset godina rada, upravo to ističe i kao najveću lekciju europskog projekta: “Završetak građevinskih radova nije kraj projekta. Tada zapravo počinje njegov život. Aquatika je preuzeta kao dovršen projekt, a naš je zadatak bio dokazati da se takva investicija može pretvoriti u ustanovu koja će desetljećima stvarati javnu vrijednost. Danas, kada obilježavamo deset godina rada, mislim da je upravo kontinuitet najveća potvrda da je to bilo moguće”, napominje.
Kada je Aquatika preuzela upravljanje sadržajima nastalima projektom Susret s rijekom, bilo je jasno da ne žele da se šetnica pretvori u projekt koji je završen i predan na korištenje. Htjeli su, potvrđuje ravnateljica, da to postane produžetak Aquatike.
Zato danas organiziraju edukativne šetnje uz Koranu, programe posvećene NATURA 2000 području, fotografske šetnje, radionice i različita događanja na otvorenom. “Posjetitelj tako može prvo upoznati rijeku kroz akvarij, a zatim izaći na obalu i vidjeti stvarni prostor o kojem je upravo učio.
Projekti koji mijenjaju sliku Karlovca
“To je, po našem mišljenju, najbolji način da se europska ulaganja međusobno nadopunjuju: jedan projekt stvara sadržaj, drugi otvara prostor prema rijeci, a zajedno stvaraju iskustvo koje je puno veće od zbroja pojedinačnih investicija”, naglašava Maruškić Kulaš.
Svi oni još nisu uspjeli prošetati Aquatikom, ili šetnicom uz Koranu, to mogu učiniti virtualno i doživjeti prirodni svijet gornjeg i donjeg toka naših rijeka, špilja, upoznati ribe, njihova staništa i čime sve pridonose okolišu.
Nakon deset godina od otvorenja, jasno je da je Aquatika promijenila turističku sliku Karlovca, što pokazuju i brojevi. Do sad je akvarij posjetilo oko 670.000 posjetitelja iz cijelog svijeta. No, za grad je isto tako važno i ono što se ne može mjeriti samo prodanim ulaznicama, napominje ravnateljica. “Aquatika je postala mjesto koje koriste građani, škole, obitelji, udruge, turistički vodiči, umjetnici, znanstvenici i različiti organizatori događanja. Kroz godine se razvila cijela mreža suradnji s lokalnim dobavljačima, obrtnicima, umjetnicima, OPG-ovima, ugostiteljima i drugim pružateljima usluga. Posjetitelj koji dolazi u Aquatiku ne dolazi samo u akvarij – on koristi ugostiteljske, smještajne, kulturne i druge sadržaje grada”, dodaje.
Važno je, nastavlja, i što Aquatika dana djeluje kao svojevrsna ulazna točka u priču o Karlovcu kao gradu na četiri rijeke. Jer, cilj nije samo dovesti gosta u jedan objekt, nego ga motivirati da ostane duže i iskusi sve čari grada i njegovih prirodnih ljepota – prošeće uz Koranu, upozna razne atrakcije i poželi se vratiti.
“Aquatika je u prvih deset godina rada ostvarila 670.000 posjetitelja, a samo je 2025. godine imala 68.284 posjetitelja koji su razgledali Aquatiku s plaćenom ulaznicom. Šetnicom Dobrotvornih darivatelja krvi godišnje prođe oko 130.000 šetača. Posjetitelje i sudionike brojnih besplatnih događanja, Zelene knjižnice i korisnike ugostiteljskih usluga nismo brojali. Osim toga, možemo pratiti broj edukativnih programa, događanja, radionica, školskih i drugih organiziranih posjeta, kao i broj domaćih i stranih posjetitelja. Primjerice, 2025. godine među stranim posjetiteljima najzastupljeniji su bili gosti iz Njemačke i Slovenije, zatim Mađarske, Češke, Nizozemske i Slovačke”, navodi pozitivne učinke ravnateljica.
Kada europska investicija postane dio svakodnevice grada
Priznaje da se rast turističkih brojki ne može pripisati samo ova dva projekta, već i brojnim dugim sadržajima i projektima poput Muzeja Domovinskog rata, Starog grada Dubovca, Nikola Tesla Experience Centar, Kino Edison. Uskoro se otvara i obnovljeni Hrvatski dom, a obnavlja se i gradska jezgra Zvijezda.
“Ono što možemo reći je da su Aquatika i uređena obala Korane postali važan dio turističke ponude grada i da su otvorili prostor za razvoj novih programa, događanja i povezivanje različitih sadržaja”, ističe.
U konačnici, kaže i kako najveća vrijednost nije u samom objektu akvarija, opremi ili broju posjetitelja. Najvrjednijim drži to što je jedna europska investicija postala dio svakodnevnog života grada.
“Deset godina poslije zato o Aquatici govorimo na način da je početno ulaganje kroz EU projekt preraslo u trajnu javnu vrijednost. To nam je ujedno i najvažnija poruka desete obljetnice koju ove godine obilježavamo pod sloganom ‘Aquatika – 10 godina ispod površine’: pravi se rezultat europskog projekta ne mjeri samo onime što je izgrađeno novcem iz EU fondova, nego onime što se s tim ulaganjem događa godinama nakon njegova završetka”, zaključuje ravnateljica Margarita Maruškić Kulaš.
Iza projekata poput Aquatike i „Susreta s rijekom“ stoji širi europski sustav koji omogućuje da se sredstva Europske unije usmjere u razvoj regija, zaštitu prirodne baštine i stvaranje novih turističkih i edukativnih sadržaja.
Jedan od njegovih ključnih instrumenata je Europski fond za regionalni razvoj, odnosno EFRR, čija je svrha smanjivati razlike u razvijenosti europskih regija i poticati njihov gospodarski, društveni i teritorijalni razvoj.
Europski parlament i Vijeće Europske unije pripremili su regulatorni okvir kojim su definirane zadaće EFRR-a, područja koja se iz njega mogu financirati te način na koji se europska sredstva mogu usmjeravati prema državama članicama i njihovim regijama. Za programsko razdoblje 2014.–2020. jedan od ključnih propisa bila je Uredba (EU) br. 1301/2013, kojom je određen okvir djelovanja Europskog fonda za regionalni razvoj.
Takav je europski okvir državama članicama omogućio da kroz svoje operativne programe sredstva usmjeravaju prema konkretnim projektima na lokalnoj razini. U Karlovcu se to može vrlo jasno vidjeti na primjeru Aquatike, nastale kroz projekt „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“, sufinanciran iz EFRR-a u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.–2013.
Nekoliko godina poslije ista se logika povezivanja prirodne baštine i lokalnog razvoja nastavila projektom „Susret s rijekom“, financiranim iz EFRR-a kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. Projekt je bio usmjeren na područja uz Koranu, Kupu i Dobru te na stvaranje novih sadržaja kojima se prirodna vrijednost riječnih prostora približava stanovnicima i posjetiteljima.
Tako se okvir pripremljen na europskoj razini kroz rad Europskog parlamenta i Vijeća u praksi pretvara u vrlo konkretne projekte – od akvarija i interpretacije riječnih ekosustava do uređenih šetnica, staza i sadržaja koji prirodnu baštinu povezuju s turizmom i lokalnim razvojem.
Sredstvima EFRR-a financiraju se, među ostalim, infrastrukturni projekti, zaštita i valorizacija prirodne i kulturne baštine, razvoj turizma, poduzetništvo, inovacije, digitalizacija i energetska učinkovitost. U Hrvatskoj je upravo iz tog fonda financiran i projekt Aquatika, kao i kasniji projekt Susret s rijekom.
Aquatika je sufinancirana iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost, dok su sredstva za projekt Susret s rijekom dodijeljena u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., kroz specifični poziv za promicanje održivog razvoja prirodne baštine.
Dodana vrijednost projekta Susret s rijekom vidi se i u regionalnoj suradnji Karlovačke županije i tri grada, čime se napravljen iskorak u korištenju prirodne baštine na regionalnoj razini.
Članak je nastao u sklopu projekta #europeforus
