RTL Detektor istražio je jesu li zaista suhi šamponi opasni i kakve nuspojave mogu izazvati
“Ako tvoj suhi šampon izgleda ovako, postoji mogućnost da stavljaš toksični aerosol na svoje vlasište”, govori mi kroz ekran djevojka koja mi je iskočila na TikToku.
“Još uvijek se sjećam opoziva suhih šampona kada su pronašli benzen – kemikaliju koja uzrokuje rak – u suhim šamponima poznatih brendova”, nastavlja ona i pokazuje, navodno, bolju opciju – praškasti proizvod.
Zastajem na trenutak.
U istoj rečenici rak i proizvod za kosu koji imam u svom kupaonskom ormariću.
Jesam li sve ove godine sama sebi radila medvjeđu uslugu, kada sam posezala za brzim pomoćnikom na dan kada kosa nije bila skroz prljava (žene će znati o čemu pričam), ali ni dovoljno čista da ju ostavim puštenu?
Uzrokuje li šampon za suho pranje rak i jesu li stvarno ti proizvodi toksični, kao što se spominje na društvenim mrežama?Treba li ih prestati koristiti, ima li bolje alternative?
RTL Detektor istražili smo koliko ova priča drži vodu. Jesu li zaista suhi šamponi opasni, kakve nuspojave mogu izazvati i jesu li u Hrvatskoj povučeni zbog opasnih kemikalija? Istražili smo i što je zapravo benzen te gdje ga susrećemo u svakodnevnom životu i koje su količine opasne po zdravlje.
Povlačenje s tržišta
Brojna videa na koje sam naletjela na društvenim mrežama imaju nešto zajedničko – tvrde da su suhi šamponi toksični, opasni, i pozivaju ljude na ih prestanu koristiti.
Međutim, ova priča nije nova.
Mnogi se u objavama pozivaju na slučaj iz 2022. kada su neki suhi šamponi povučeni s tržišta jer je u njima otkriven benzen – kemikalija poznata kao kancerogen.
Istina – brojni svjetski mediji tada su prenijeli vijest kako je Unilever dobrovoljno povukao popularne marke aerosolnih suhih šampona, uključujući Dove, Nexxus, Suave, TIGI i TRESemmé, nakon što su u njima pronađene visoke razine benzena. U izvješću neovisnog istraživačkog laboratorija Valisure spominje se da jedan od sedam testiranih proizvoda ima “visoke razine benzena – poznatog kancerogena”. Povlačenje se odnosilo na proizvode koji su proizvedeni prije listopada 2021.
Valisure je tada pisao peticiju američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) u kojoj se navodi da je među 148 serija od 34 različite marke proizvoda za suho pranje kose, čak 70 posto testiranih uzoraka pokazalo mjerljive razine benzena. Prema izvješću, 11 uzoraka je imalo preko 10 puta veće razine tog spoja od 2 dijela na milijun, što je granica koju je FDA propisao za lijekove.
“Podaci iz analize benzena izravnim uzorkovanjem kontaminiranog zraka nakon raspršivanja proizvoda suhog šampona ukazuju na mogućnost kratkotrajne i dugotrajne inhalacijske izloženosti visokim razinama benzena. Posebno zabrinjava što je prisutnost ovog kancerogenog spoja otkrivena u suhim šamponima koji se redovito koriste u zatvorenim prostorima i u velikim količinama”, stajalo je u izvješću.
Kako funkcionira suhi šampon?
Ali to nije bio prvi put da se zbog suhih šampona pali alarm za uzbunu. P&G je testirao cijeli svoj portfelj aerosolnih proizvoda nakon što je Valisure objavio rezultate. Tvrtka je potom u prosincu povukla svoje suhe šampone Pantene i Herbal Essences, navodeći kao razlog kontaminaciju benzenom.
Vratimo se na početak.
Kako uopće “radi” šampon za suho pranje?
Kao što im naziv govori, za osvježavanje kose ne treba voda i šampon, nego bočica koja sadrži sitne čestice poput škroba koje na sebe vežu masnoću kose i vlasišta. Kosa onda više nije slijepljena, već dobiva na volumenu i svježini. Obično se koristi između dva pranja pa kosa nije teška nego postaje mirisna, lepršava i može se oblikovati u frizuru, pojašnjava za Detektor doktorica Klaudija Šebetić, specijalistica dermatovenerologije.

Suhi šamponi koriste se već stoljećima, iako u drugačijim oblicima. Još u 15. stoljeću u Aziji koristio se glineni prah za čišćenje kose, a slične metode primjenjivale su se i u elizabetsko doba te kasnije među američkom elitom za osvježavanje perika. Prvi komercijalni suhi šampon pojavio se 1940-ih, a moderni proizvodi kakve danas poznajemo razvijeni su tijekom 1970-ih – kada je svjetlo dana ugledao i Batisteov suhi šampon u spreju.
“Suhi šamponi u kojima je bio sastojak benzen bili su štetni za ljudsko zdravlje jer je benzen kancerogena supstanca, to kako je on maknut, oni sada nemaju u sebi kancerogene tvari. Sastojci poput alkohola mogu isušiti vlasište i učiniti kosu lomljivom što može smetati. Mirisi ne moraju svima odgovarati jer su često uzroci kontaktnih alergija”, pojašnjava liječnica. Napominje, ipak, kako za sada nema dugogodišnjih istraživanja koja bi pokazala koliko često smijete koristiti suhi šampon da bi imao negativne posljedice po zdravlje.
Liječnica pritom skreće pažnju na sastav – neki suhi šamponi imaju oznaku 10free, što znači da ne sadrže gluten, sulfate, paraben, natrijev klorid, etanolamin, ftalat, talk, plastične mikrokuglice, spojeve aluminija, formaldehid i da nisu testirani na životinjama.

Pitanje sigurnosti
Kod povlačenja suhih šampona zapravo je problematičan bio aerosol iz potisnih plinova koji se koriste za prskanje proizvoda za osobnu njegu iz limenki. Unilever je upravo to naveo kao razlog za povlačenje njihovih suhih šampona. Tvrtka nije otkrila količinu benzena pronađenu u proizvodima, te su naveli da to čine iz predostrožnosti. No, slučaj je ponovno otvorio pitanje sigurnosti aerosola u proizvodima za osobnu njegu.
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) pokušala je umiriti građane poručivši kako se “ne očekuje da će svakodnevna izloženost benzenu u opozvanim proizvodima na razinama otkrivenim testiranjem uzrokovati štete zdravstvene posljedice”. No, upozorili su da izloženost benzenu može dovesti do leukemije i drugih vrsta raka krvi.
Valisure je svojedobno skretao pozornost na prisutnost benzena u sredstvu za dezinfekciju ruku, kremama za sunčanje i dezodoransima. No, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) izrazila je sumnje u znanstvene metode tog laboratorija te istaknula kako “nije pružila potkrepljujuće dokaze ili izvješća da su njihove metode (istraživanja, op.a.) verificirane ili prikladne”. FDA je također napisala recenzirani rad u kojem tvrdi da je Valisure koristio manjkavu metodu ispitivanja koja je “dovela do prekomjernog izvješćivanja”, nakon što je laboratorij pronašao kancerogen u lijeku za dijabetes metforminu.
