U RTL Detektoru donosimo koje najčešće prijevare vrebaju u vrijeme ljetnih sezonskih sniženja, što inspektori nalaze, ali otkrivamo što kupac (ne)može ako reklamira proizvod
Početak ljetnih sezonskih sniženja tradicionalno donosi gužve u trgovinama, ali i val internetskih prijevara. Dok građani traže najbolje popuste, prevaranti to koriste kako bi namamili što više žrtava lažnim oglasima i nevjerojatno niskim cijenama.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorava da im se svakodnevno javlja najmanje pet do šest građana koji su postali žrtve internetskih prijevara, a među slučajevima ima i onih od kojih doslovno zaboli glava. Otkriva i novo pravilo koje odnedavno vrijedi za sezonska sniženja pa prepričava i slučaj u kojem je morala intervenirati čak i policija.
U RTL Detektoru provjeravamo koje su najveće zamke tijekom sezonskih sniženja, kakva prava imaju potrošači, kako ih mogu ostvariti te što je dosad otkrila inspekcija “češljajući” tržište.

Ljetno sezonsko sniženje počelo je 1. srpnja i traje 60 dana, odnosno odnosno do 29. kolovoza.
Prema riječima Ane Knežević, trgovci u pravilu počinju s manjim popustima, dok najveća sniženja dolaze pred kraj akcije. No upozorava da natpisi poput “do 70 posto” ili “do 80 posto” često mogu zavarati kupce: “Tek kada uđu u trgovinu, potrošači vide da se najveći popusti odnose na proizvode koje nitko ne bi uzeo ni da su besplatni.”
Iz resornog Ministarstva gospodarstva osvrnuli su se upravo na takvo reklamiranje pa su naveli: “Kada je riječ o promotivnim porukama poput ‘popusti do 80 %’, one same po sebi nisu zabranjene.
Međutim, ako način njihova predstavljanja može dovesti prosječnog potrošača u zabludu o stvarnoj pogodnosti ili dostupnosti proizvoda na najvećem popustu, takva praksa može predstavljati zavaravajuću poslovnu praksu.
Ocjena o tome donosi se u svakom pojedinom slučaju, uzimajući u obzir sve okolnosti, uključujući način oglašavanja i informacije koje su stavljene na raspolaganje potrošačima. Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, teret dokazivanja da određena poslovna praksa nije zavaravajuća snosi trgovac.”
Dakle, i takvo reklamiranje može doći pod lupu inspekcije i teoretski biti kažnjeno.

Novo pravilo o cijenama
Odnedavno vrijede i nova pravila iz Zakona o zaštiti potrošača. Uz sniženu cijenu trgovci moraju istaknuti i najnižu cijenu koju je proizvod imao u posljednjih 30 dana. Upravo se ta cijena uzima za izračun popusta.
“Više se ne smije dogoditi da trgovac neposredno prije sniženja poveća cijenu, a zatim je prikaže kao veliki popust. Potrošači sada mogu usporediti kolika je bila najniža cijena u posljednjih 30 dana”, objašnjava Knežević.
Dodaje da su trgovci ranije znali poskupiti proizvod neposredno prije početka sniženja, a potom je sniziti tako da je ona ponekad bila čak i viša od prethodne najniže cijene. Tako su potrošači često bili dovedeni u zabludu da su ostvarili “veliku” uštedu.

Stoga novo pravilo ide u prilog potrošačima jer sada mogu točno vidjeti kolika je bila najniža cijena proizvoda u posljednjih 30 dana.
“Ako je, primjerice, proizvod u posljednjih 30 dana koštao devet eura, a popust iznosi 30 posto, nova cijena mora biti šest eura”, detaljno pojašnjava Ana Knežević.
Inspekcije već krenule
Iz Državnog inspektorata za RTL Detektor potvrđuju da za vrijeme trenutačnog ljetnog sezonskog sniženja provode ciljane inspekcije.
Inspektori kontroliraju prije svega poštuje li se Zakon o zaštiti potrošača i jesu li trgovci uz sniženu cijenu istaknuli i najnižu cijenu u posljednjih 30 dana prije početka sniženja.
Dali su i dodatno pojašnjenje – trgovci moraju uz sniženu cijenu istaknuti i onu koja je bila najniža 30 dana prije početka sniženja. I to mora biti istaknuto jasno, vidljivo i čitljivo. Provjeravaju i primjenjuju li trgovci nepoštene poslovne prakse kojima bi mogli dovesti potrošače u zabludu.
Sve ovo nam potvrđuju i iz resornog Ministarstva gospodarstva te dodaju još i ovo: ako se roba ne proda do kraja ljetnog sezonskog sniženja, trgovac je može nastaviti prodavati po posljednjoj sniženoj cijeni do isteka zaliha. Tada ističe isključivo tu cijenu.
Što su inspekcije dosad nalazile?
U zimskom sezonskom sniženju početkom 2026. godine tržišna inspekcija provela je 305 nadzora i utvrdila 51 prekršaj. Tijekom ljetnog sezonskog sniženja 2025. obavljeno je 220 nadzora u kojima je otkriveno 45 prekršaja, među kojima je bilo 13 slučajeva nepoštene, odnosno zavaravajuće poslovne prakse.
Neki od trgovaca nepravilno su isticali cijene, drugi je nisu ni stavljali ili ne bi stavljali sniženu cijenu. Dodatno, neki nisu istaknuli koja je referentna cijena, odnosno koja je bila početna cijena u odnosu na sniženu. Inspektori su bilježili kao “prijestup” i ako trgovci nisu istaknuli uvjete prodaje, potom kako se može proizvod reklamirati itd.
Dio nepravilnosti trgovci su otklonili odmah pa inspektori nisu pokretali postupke, dok su za ostale, uključujući svih 13 slučajeva nepoštene poslovne prakse, poduzete zakonom propisane mjere.
Iz Ministarstva gospodarstva navode da i svaki potrošač može prijaviti trgovaca ako smatra da on ne poštuje pravila sezonskih sniženja ili da krši Potrošački zakon.
Navode, prijava se podnosi Državnom inspektoratu osobno, poštom na adresi Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili online na poveznici koju možete pronaći OVDJE.
Što ako proizvod ima nedostatak?
I proizvod na sniženju može imati nedostatak, a u tom slučaju vrijede ista pravila za reklamacije kao i kod kupnje po punoj cijeni. No Ana Knežević iz potrošačke udruge upozorava na zablude koje potrošači često imaju.
Prva je da se proizvod može vratiti samo zato što se kupcu nakon kupnje više ne sviđa.
“Ljudi nam se javljaju jer su se dvije minute nakon kupnje predomislili, a trgovac im nije htio vratiti novac. Onda zovu nas u Udrugu i pitaju čime se bavimo ako nećemo zaštititi njihova prava”, kaže.
No prema zakonu, potrošač se ne može “samo predomisliti” i vratiti proizvod.
“Potrošači nam se najviše javljaju zato što nikako da nauče da robu koju su kupili u fizičkoj trgovini, a koja im se poslije ipak više ne sviđa, ne mogu vratiti i zamijeniti za novac ili drugi proizvod ako trgovac to ne dopušta. Tu imamo najviše problema”, potvrđuje.
Iskustvo iz udruge pokazuje da mnogi trgovci iz dobre volje omogućuju kupcima da se predomisle.
