U drugoj epizodi podcasta ‘Voices of the Future’ gostuje Biljana Borzan, a u fokusu su rast cijena, potrošačka prava, odlazak mladih i dolazak stranih radnika; teme koje sve snažnije određuju budućnost Hrvatske i Europske unije.
Eurozastupnica Biljana Borzan jedna je od rijetkih političarki čije ime građani često vežu uz rješavanje konkretnih problema iz svakodnevnog života, od previsokih cijena do potrošačkih prevara. U razgovoru za drugi nastavak našeg serijala voices of the Future koji je nastao u suradnji s EU komisijom, govori o inflaciji, odnosu multinacionalnih kompanija prema malim državama, odlasku mladih, stranim radnicima i zašto smatra da se Europa mora snažnije uključiti u borbu protiv rasta cijena.
„Ljudi mi pišu kad imaju problem. Stavljaju me u CC mailova i kažu: ‘Ovo prati Biljana Borzan’. To je najveći kompliment koji možete dobiti“, kaže Borzan na početku razgovora te ubrzo otkriva na kakve se sve svakodnevne probleme ljudi žale, a koji 2026. godine više ne bi trebali ni postojati u modernom demokratskom društvu.
‘Moj ured funkcionira kao mali potrošački centar’
Po struci liječnica, Borzan kaže da joj je osjećaj da pomaže slabijima zajednička nit i medicine i politike.
“Potrošači su slabija strana na tržištu. Moj ured doslovno radi kao mali potrošački centar. Obradimo tisuće upita građana, od nepoštenih trgovačkih praksi do problema s osiguranjima i automobilima. Ljudi su često potpuno izgubljeni i ne znaju kome se obratiti”, objašnjava.
Posebno ističe da su nakon ukidanja lokalnih potrošačkih centara građani ostali bez institucionalne pomoći.
“Ti su centri ljudima znali uštedjeti tisuće eura. Danas ih nema i ljudi su očajni”, ističe jedan od brojnih problema kojima se bavi.
Inflacija, male države i ucjenjivačko tržište
Borzan smatra da Hrvatska i druge istočnoeuropske zemlje danas posebno osjećaju posljedice inflacije.
“Mi nemamo snagu tržišta. Distributeri su uski, konkurencija slaba i ponašanje je često ucjenjivačko. Kad nemate vlastitu industriju, nemate ni mogućnost izbora”, kaže otvoreno.
Dodaje da su u zapadnim zemljama plaće znatno veće i da manji dio primanja odlazi na osnovne životne troškove.
“Kod nas velik dio plaće odlazi na hranu i režije. I zato je osjećaj poskupljenja daleko teži”, pojašnjava laički.
U Europskom parlamentu pokrenula je raspravu o razlikama u cijenama
“Imali smo saslušanja i prvi put se od krajnje ljevice do krajnje desnice svi slažu: ako smo jedno tržište, ne možemo imati ‘željeznu zavjesu’ u cijenama. Događa se da su ulje ili osnovne namirnice skuplje u Hrvatskoj nego u Luksemburgu. To je nepravilnost tržišta koju Europa mora rješavati.”
Na pitanje znači li to da bi inflacija mogla nastaviti rasti, Borzan odgovara pesimistično: “Ako ne dođe do ozbiljnih promjena, vrlo vjerojatno da.”
Mladi, dostojanstvo i odlazak iz Hrvatske
Govoreći o mladima, Borzan ističe da plaća često nije glavni razlog odlaska. “Postoje istraživanja koja pokazuju da ljude ne tjera samo novac, nego osjećaj nepravde i nedostatak dostojanstva. Ako si sposoban, to kod nas često ne znači da ćeš napredovati”, kaže europarlamentarka.
Otvaranje europskih granica, kaže, omogućilo je mladima da biraju. “Na Zapadu se gleda kako radiš. Ako si dobar, imaš šanse. Kod nas to nije pravilo. Mladi to vide i odlaze”, kaže.
Strani radnici i prekarni rad
Borzan upozorava da hrvatsko gospodarstvo danas u velikoj mjeri ovisi o stranim radnicima. “Ukinute su kvote i radnika se uvozi prema potrebama poslodavaca. Ti ljudi često rade u lošim uvjetima, nezaštićeni, u prekarijatu, a zapravo održavaju našu ekonomiju.”
Smatra da se pitanje migracija često koristi za ideološke sukobe. “Bez tih ljudi turizam i mnogi sektori ne bi funkcionirali. Umjesto da se pitamo ‘što će oni ovdje’, trebali bismo se pitati zašto je naš radnik morao otići#, objašnjava.
Odgovor je, kaže, opet u dostojanstvu. “Nitko ne odlazi iz svoje zemlje ako ne mora…”
‘Ako nisi zadovoljan, uključi se’
Za kraj, Borzan poručuje mladima da ne odustaju od javnog prostora. “Ako nisi zadovoljan, nemoj se svađati s ekranima. Uključi se. Sudjeluj u procesima i kreiraj svoju budućnost. Ako to ne radimo, netko drugi će popuniti taj prostor i to često oni koji nude najgore odgovore.”
Kako na ove izazove gleda Biljana Borzan, a kako mladi Europljani koje smo pitali u Strasbourgu, gdje se njihova razmišljanja susreću, a gdje potpuno razilaze, doznajte u novoj epizodi podcasta ‘Voices of the Future’.
