Europski novac pritom nije promijenio samo velike sustave. Promjene su vidljive i u svakodnevnom životu građana.

Jedan od primjera je hrana i kvaliteta proizvoda koji se prodaju na europskom tržištu. 

“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uvedena su pravila koja onemogućuju da se na različitim tržištima plasiraju proizvodi bitno različite kvalitete pod istim brendom, bez odgovarajućeg informiranja potrošača”, kaže zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan.

To se ne odnosi samo na prehrambene proizvode, nego i na higijenske proizvode, automobile, lijekove i druge proizvode. Zakonom je zabranjeno nezakonito korištenje potpora, no bilo je slučajeva u kojima su pojedini korisnici pokušavali javni novac usmjeriti u vlastitu korist. Upravo zato europski fondovi imaju sustav kontrole koji može uključivati i istrage Europskog ureda javnog tužitelja. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 99 istraga Europskog ureda javnog tužitelja. Njihovi su slučajevi dosad doveli do 26 pravomoćnih osuđujućih presuda, dok procijenjena šteta u aktivnim predmetima iznosi oko 601 milijun eura.

Više pogledajte u prilogu. 

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta

Objava Povukli smo milijarde iz EU fondova: Taj je novac danas posvuda, ali što smo s njim napravili? pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Članstvo nam je donijelo i univerzalne punjače, i roaming i jednaku kvalitetu detrdženta. Kako je europska unija utjecala na vaš život, doznajte prilogu.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta

Objava Od univerzalnih punjača do jednake kvalitete deterdženata: Evo kako je sve EU utjecala na vaš život pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Europski novac danas je vidljiv gotovo posvuda – od poljoprivrednih gospodarstava i obnovljenih škola do prometnica, zdravstvenih ustanova i velikih infrastrukturnih projekata. No, uz pitanje koliko smo novca povukli, sve je važnije i pitanje što smo tim novcem napravili.

Na plantaži lješnjaka u Općini Orle početak rujna znači vrhunac sezone. Hrskavi plodovi prirodno padaju sa stabala, a zatim ih treba što prije pokupiti, osobito kada je vrijeme suho.

Lješnjaci se, za razliku od grožđa ili maslina, ne beru izravno sa stabla. Skupljaju se s tla, a posao je na jednoj hrvatskoj plantaži dodatno olakšan mehanizacijom. Riječ je o jednoj od najvećih plantaža lješnjaka u Hrvatskoj, s ukupno oko osam tisuća stabala. Na Filipivom OPG-u nekada su za održavanje prostora ispod stabala koristili herbicide, no s vremenom su prešli na mehaničko uklanjanje korova. Takav način rada zahtijeva ulaganja u strojeve, a dio novca osiguran je kroz europske potpore za mlade poljoprivrednike.

Za dobivenih 75 tisuća eura poticaja kupljeni su novi berač, malčer i stroj za rezidbu. Ulaganja su značajno olakšala i ubrzala rad na plantaži, kaže Filip Krznar, uzgajivač lješnjaka.  

Tragovi europskog novca vidljivi su svugdje

Europski novac nije samo u poljoprivredi. Njegovi tragovi vidljivi su i u obnovi škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i prometne infrastrukture. Jedan od zanimljivijih primjera je sportska dvorana Gornjogradske gimnazije u Zagrebu. I prije obnove dvorana je imala oslikane zidove, no njezin je strop bio u derutnom stanju.

Tijekom obnove restauratori su sondiranjem utvrdili koji se sloj oslikanog stropa može sačuvati. Zatim su, dio po dio, obnavljali postojeće umjetničke oslike. Posao je zahtijevao preciznost, ali i neobičan položaj za one koji su ga izvodili. Restauratori su radili ležeći na skeli, na način koji je gotovo podsjećao na Michelangelov rad na Sikstinskoj kapeli, objašnjava Božidar Kožinec, glavni inženjer obnove Gornjogradske gimnazije.

Od Zagreba do Petrinje posljednjih su godina niknula velika gradilišta. Štemalo se, rezalo, cementiralo i ugrađivale su se nove armature. Europski novac pritom je korišten za obnovu velikog broja projekata. Dosad je kroz sredstva Europske unije realizirano 1309 projekata ukupne vrijednosti oko četiri milijarde eura, od čega je približno milijarda eura stigla iz europskih fondova. Obnova obuhvaća 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića te oko 600 kilometara prometnica.

Promjene su vidljive u svakodnevnom životu građana.

Europski novac pritom nije promijenio samo velike sustave. Promjene su vidljive i u svakodnevnom životu građana.

Jedan od primjera je hrana i kvaliteta proizvoda koji se prodaju na europskom tržištu. 

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uvedena su pravila koja onemogućuju da se na različitim tržištima plasiraju proizvodi bitno različite kvalitete pod istim brendom, bez odgovarajućeg informiranja potrošača”, kaže zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan.

To se ne odnosi samo na prehrambene proizvode, nego i na higijenske proizvode, automobile, lijekove i druge proizvode. Zakonom je zabranjeno nezakonito korištenje potpora, no bilo je slučajeva u kojima su pojedini korisnici pokušavali javni novac usmjeriti u vlastitu korist. Upravo zato europski fondovi imaju sustav kontrole koji može uključivati i istrage Europskog ureda javnog tužitelja. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 99 istraga Europskog ureda javnog tužitelja. Njihovi su slučajevi dosad doveli do 26 pravomoćnih osuđujućih presuda, dok procijenjena šteta u aktivnim predmetima iznosi oko 601 milijun eura.

Generalno možemo reći da je percepcija da kod eu fondova nema muljanja kako se to kaže i da je i da onaj tko pomisli da bi nešto uzeo ispod stola da onda zbog toga to neće raditi, tumači Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU.

Stručnjaci pritom ističu da većina korisnika europskih fondova u projekte ulazi kako bi unaprijedila svoje poslovanje ili realizirala projekte koje bi vlastitim sredstvima teško mogli provesti. No sustav kontrole važan je kako bi se spriječile zlouporabe i osiguralo da novac završi tamo gdje je namijenjen.

EU fondovi sufinancirali brojne projekte

Europskim novcem sufinancirani su i neki od najvećih hrvatskih infrastrukturnih projekata – od riječke luke i kilometara novih ili obnovljenih željezničkih pruga do Pelješkog mosta. No, jednako važni mogu biti i manji projekti, oni koji mijenjaju svakodnevicu stanovnika pojedinih gradova i kvartova.

Ono što je upitno i o čemu ćemo trebat razmišljati i što je zapravo ključ cijele ove priče s EU fondovima je što smo mi s njima postigli i ako gledate koje smo indikatore ugovorili i koje smo postigli tu imamo još problem i to je nešto što će se osigurati kroz rezultate projekta i to je ono u čemu moramo razmišljati kroz idućih nekoliko godina, dodaje, Vela. 

Europa je, međutim, donijela i druga pravila koja izravno utječu na svakodnevicu. Jedan od primjera je uvođenje jedinstvenog punjača za elektroničke uređaje. Više nije potrebno imati različite punjače za različite uređaje, ovisno o proizvođaču.

Ulaskom u europsku uniju smo si olakšali na neki način život što više nemamo za svaki uređaj od mobitela do tableta brijačih aparata i slično različite punjače u odnosu na to što preferira pojedini proizvođač nego sada imamo jedinstveni punjač i ona rečenica ima li netko punjač za taj i taj mobitel je zapravo u povijesti, tu su još i mnoge druge stvari poput toga da telefoniramo po jednakim cijenama kao i cijela Europa, kaže Biljana Borzan. 

I tako nam je Europa u tanjuru, na cesti, u školi, kod doktora. Od roaminga do Schengena – od stropova do lješnjaka. Berba novca iz fondova je bogata, ali još je važnije što ćemo od tog uroda napraviti.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta

Objava Kako je Europska unija promijenila našu svakodnevicu? U našem je tanjuru, na cesti, u školi… pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Da bi dolasci i odlasci putnicima u zračnim lukama bili jednostavniji i ugodniji, pobrinuo se Europski parlament (EP). Od odšteta do malih kofera, donijeli su nova pravila u korist prava putnika.

Za izgubljene živce zbog čekanja jer let kasni ili je otkazan – novčana utjeha u vaš novčanik ovoga puta doletjet će brže i jednostavnije. Ako let kasni najmanje tri sata – putnici će imati pravo na odštetu od 250 do 600 eura. A 600 eura bit će im vraćeno i ako je let otkazan. 

O tim pravima aviokompanije će putnike morati obavijestiti u roku od četiri dana, a u 30 dana odgovoriti im na zahtjev za naknadu. Omogućeno je to novim pravilima koja su u utorak usvojena u Europskom parlamentu nakon čak 13 godina pregovora.

‘Na ovome se radilo godinama’ 

“Na ovome se radilo godinama i sama sam uložila puno truda kako bi konačni prijedlog bio što bolji za putnike. U praksi to znači da četveročlana obitelj koja leti iz Zagreba za Lisabon i let ima kasni više od tri sata neće morati sami istraživati imaju li pravo na naknadu već će ta zrakoplovna tvrtka morat će ih obavijestiti o pravima u roku od četiri dana i odgovoriti u roku od 30 dana. To bi značilo da bi svi zajedno imali pravo na naknadu od 1600 eura”, kaže zastupnica EP-a Nikolina Brnjac (HDZ/EPP).

Promjena ima još. Po novom, mali kofer sada ulazi u osnovnu cijenu prikazane karte. A ako vam ne treba, cijena će se smanjiti. Prekretnica je to za prava putnika, ističu eurozastupnici, jer staje se na kraj skrivenim troškovima. 

“Moći ćete iskoristiti povratnu kartu ako i niste letjeli u odlaznom letu, moći ćete koristiti povratni let. Nadalje, osobito iritantna kazna koje su neke aviokompanije naplaćivale grešku prilikom upisivanja vašeg imena, sada se to više neće smjeti raditi”, kaže zastupnica EP-a Biljana Borzan (SDP/S&D)

Jednostavnije će biti i obiteljima s djecom. Ako putujete s djetetom, više nećete morati dodatno plaćati kako biste sjedili zajedno. Djeca mlađa od 14 godina imaju pravo sjediti uz svoju pratnju bez dodatne naknade. Isto vrijedi i za trudnice, osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Nova pravila na snagu bi trebala stupiti za godinu dana, koliko će države članice i zrakoplovne tvrtke imati vremena za prilagodbu. 

Objava Velika novost za putnike, dobivat će do 600 eura odštete za kašnjenje: Evo što se još mijenja pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Slovenci ga zovu Gradec, a mi bismo ga opisali kao mali Zagreb. Graz je drugi najveći austrijski grad, s više od 300 tisuća stanovnika. Grad je to Franje Ferdinanda, shoppinga, habsburške arhitekture i zelenih i bijelih tramvaja. Ali ovaj put u Graz nismo stigli zbog tramvaja, nego zbog vlakova. Jer Graz nije bio naše odredište, nego polazište.

Iz glavnog grada Štajerske krenuli smo prema glavnom gradu Koruške. Graz i Klagenfurt udaljeni su oko 140 kilometara, a donedavno je taj put vlakom trajao gotovo tri sata. Novom prugom danas je potrebno svega 41 minutu. Pa krenimo. Ili, što bi rekli Austrijanci: “Los geht’s!” Upalili smo štopericu i krenuli na put na kojem ne stignete pogledati ni cijelu epizodu Igre prijestolja, a nekad za to vrijeme ni automobilom stići iz zagrebačke Dubrave na Trešnjevku. Za mene je ova vožnja imala još jednu posebnost, budući da sam se prvi put u životu vozio vlakom. A put je toliko kratak da smo jedva stigli snimiti i anketu među putnicima.

‘Velika prekretnica za polovicu Europe’

David iz Beča u Klagenfurt putuje otprilike jednom mjesečno jer mu ondje živi rodbina. “Povezala su se dva grada koje je razdvajala planina”, kaže. Ulrich, također iz Beča, novu vezu usporedio je s vožnjom autom: “Sjajna je mogućnost koristiti ovaj vlak jer je brže nego autom.” Sofia iz Graza također ima vrlo konkretan razlog za korištenje nove pruge. “Moja baka živi u Klagenfurtu pa mi je jako dobro što ovo traje samo 40 minuta”, kaže. Prije je putovala automobilom, a sada, dodaje, i njezini roditelji redovito koriste vlak.

Railjet kojim smo putovali ima sedam vagona, više od 400 mjesta i tri razreda. U njemu su restoran, obiteljska i dječja zona. Austrijski Railjet duži je od 200 metara, a brzinom većom od 200 kilometara na sat može i voziti. Otprilike na polovici puta našli smo se duboko ispod zemlje, ispod planinskog masiva Koralpe. Vlak ondje prolazi kroz gotovo 33 kilometra dug Koralmtunnel i vozi oko 230 kilometara na sat. Upravo je taj tunel jedan od ključnih razloga zbog kojih je put između Graza i Klagenfurta skraćen za više od dva sata. Gotovo 33 kilometra tunela prolaze se za svega osam do devet minuta. A kada smo ponovno pogledali štopericu, prošlo je već više od 40 minuta – točnije 41 minuta i 35 sekundi. Na kolodvoru u Klagenfurtu dočekala nas je Rosanna Zernatto-Peschel, glasnogovornica austrijskih željeznica, koja je na projektu Koralmbahna radila gotovo cijeli svoj radni vijek.

“Koralmbahn je jedan od velikih infrastrukturnih projekata koje smo realizirali u Austriji. Također je jedan od najvećih u Europi. Ovo je velika prekretnica, ne samo za pokrajine Štajersku i Korušku, nego i za polovicu Europe. Austrijska povezanost i mobilnost znatno su ojačane i, da, drago nam je što sada već više od pola godine sve funkcionira”, kaže Zernatto-Peschel.

Od Ljubljane do Pule za ‘samo’ sedam sati

A na taj se trenutak čekalo gotovo 30 godina. Gradnja Koralmbahna počela je još 1998., pruga je otvorena u prosincu 2025., dakle prije niti devet mjeseci, a projekt je stajao gotovo šest milijardi eura. Više od 600 milijuna eura sufinancirala je Europska unija.

“Ovaj projekt najbolje pokazuje kako moderna željeznica može promijeniti način na koji putujemo Europom. I zato je u EU važno pojačati ulaganja u željeznicu jer željeznička infrastruktura nije samo prometna, nego infrastruktura europskog jedinstvenog tržišta. Jer kada povežemo regije kvalitetnim željezničkim vezama, povezujemo ljude, radna mjesta, poduzeća i povezujemo tržišta”, kaže za Direkt europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ/EPP).

Dok Austrijanci danas od Graza do Klagenfurta putuju 41 minutu, na hrvatskim željeznicama od Zagreba do Splita i dalje treba sedam, a nekad i osam sati. Od Zagreba do Pule, do koje se automobilom stiže za svega tri sata, vlakom je put znao trajati čak devet sati. Danas postoji sezonska izravna nedjeljna veza preko Ljubljane pa put od Pule do Zagreba traje “samo” sedam sati i 14 minuta. U međuvremenu je modernizacija kratke linije između Zaprešića i Zaboka vrijeme putovanja skratila s oko 35 na 22 minute. Hrvatska je proteklih desetljeća primarno ulagala u autoceste, no željeznicu u godinama koje dolaze očekuju velika ulaganja.

“U idućih 10 godina planirano je oko šest milijardi eura u modernizaciju željezničke infrastrukture. Jedan od najvažnijih projekata je upravo Dugo Selo – Novska, najveći željeznički projekt u povijesti. Riječ je o 83 kilometra pruge ukupne vrijednosti 900 milijuna eura. Nova pruga dodatno će približiti Ivanić-Grad, Kutinu, Novsku, Slavonski Brod i Vinkovce Zagrebu”, kaže Brnjac.

Jednako važnom smatra i dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijednu gotovo 300 milijuna eura, koja bi trebala biti završena 2029. godine, čime bi Karlovac postao praktički predgrađe Zagreba. To bi mogla biti hrvatska budućnost, ali austrijska je sadašnjost već stigla. I Koralmbahn nije bolje povezao samo Graz i Klagenfurt.

“Koralmbahn također zatvara vrlo važnu prazninu na Baltičko-jadranskom koridoru. Time se jača i konkurentnost Austrije općenito te će se poboljšati mobilnost na ovoj važnoj ruti od sjevera prema jugu i od juga prema sjeveru”, objašnjava Zernatto-Peschel.

Puno više posjetitelja u Grazu

A kada smo već otišli prema jugozapadu Austrije, red je bio upoznati i Klagenfurt. Grad renesanse i književnosti ima više od 100 tisuća stanovnika, među kojima je i oko 13 tisuća studenata.

Klagenfurt je, kao i Graz, jedan od važnijih austrijskih sveučilišnih gradova pa je nova pruga ubrzala put brojnim studentima, ali i turistima. Iako je naše putovanje završilo u Klagenfurtu, vlak nije. Nastavio je preko Villacha i Udina sve do Venecije, do koje se iz Klagenfurta danas stiže za oko tri sata. Pitoresknom rutom vratili smo se u pitoreskni Graz. A što drugom najvećem austrijskom gradu zapravo znači kada mu se susjedna pokrajinska prijestolnica odjednom približi na svega 41 minutu? Dogradonačelnica Graza Judith Schwentner kaže da se učinak nove pruge već vidi.

“Imamo puno više posjetitelja u Grazu u posljednjih pola godine. Mislim da je riječ o više od 170 tisuća posjetitelja iz Klagenfurta i Koruške koji dolaze u Graz u shopping, samo prošetati, posjetiti grad, otići u restoran, a zatim se vratiti u Klagenfurt jer je tako brzo i udobno otići tamo i vratiti se u istom danu. I ja osobno to radim prilično često”, kaže Schwentner.

Graz i Klagenfurt na karti su ostali jednako udaljeni. Ali nakon gotovo 30 godina gradnje, tri sata postala su svega 40-ak minuta. To je priča iz Austrije. Možda jednog dana nešto slično bude i u Hrvatskoj.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta

Objava Gradila se desetljećima i koštala pravo bogatstvo: Vozili smo se prugom o kojoj možemo samo sanjati pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Grci ga zovu najzelenijim od tri tisuće svojih otoka, a u svijetu ga znaju i kao “Smaragdni otok”, upravo zbog dojma koji zelenilo stvara u dodiru s kristalno čistim Jonskim morem.

Krf je otok idealne mediteranske klime, s obiljem sunca, blagim zimama i plodnom zemljom. Te su blagodati mnogi, uz pomoć europskih fondova, pretvorili u održivi biznis – od hrane za goste u resortima, autohtonog maslinova ulja do vrhunskih vina. Sve proizvedeno organski, bez kemikalija i pesticida.

Za početak smo otišli u luksuzni resort koji u špici sezone prima i do tisuću gostiju, a nudi hranu ubranu u polju doslovce pokraj stola.

“Odlučili smo iskoristiti ovaj dio zemlje kod hotela, gdje je bila mala šuma stabala maslina. Odlučili smo napraviti bio farmu, sve biljke se uzgajaju bez ikakvih kemikalija. Naš je cilj da gosti kad dođu mogu vidjeti kako povrće dolazi na njihov tanjur”, priča nam Philippos Stamelos, generalni direktor Sentido Apollo Palace Resorta.

Povrće s farme ravno na tanjur

Naravno, i nas su tretirali kao goste. Za stol su nam donijeli košaru u kojoj je sve povrće tog jutra ubrano na farmi – rajčice, krastavci, tikvice i patlidžani. Sve to ondje raste, a i ostatak onoga što je bilo na stolu ima veze s farmom. Tako su se na tanjuru našla bio jaja, bio rajčice, ali i zelenilo ubrano istog jutra.

Nekad ni u luksuznim hotelima ne možete znati odakle su na tanjur stigli rajčica ili krastavac, ali gost koji ovdje jede grčku salatu zna da je povrće domaće i organski proizvedeno.

“Ako probate rajčice, recimo, nisu slične rajčicama koje kupujete u trgovini. Potpuno su drukčije. Čak i mnoga djeca vole rajčice odavde, a ne žele ih jesti kod kuće, jer je okus toliko drugačiji”, tumači Veronique Van Der Heijden, menadžerica u Sentido Apollo Palace Resortu.

“Imamo posebna jutra kada gosti beru svoje povrće, a onda košaru u koju su ga ubrali daju kuharu, da bi on to odmah skuhao i pripremio”, kaže Veronique. To zapravo znači da smo, da smo stigli dan ranije, i sami mogli napuniti istu onakvu košaru kakvu smo dobili na stol.

Nutritivno bogatije i ukusnije namirnice neke su od glavnih prednosti organskog uzgoja, pa ne čudi da je takvih farmi sve više.

Grčka među europskim predvodnicima

Organska poljoprivreda čini oko 20 posto ukupno zasađenih površina u Grčkoj, što je iznad europskog prosjeka. Na Krfu organskih farmi ima desetak, najviše nekoliko desetaka, a većina ih se bavi maslinarstvom. To je ipak glavna kultura na otoku.

S tih 20 posto organskog uzgoja Grčka je među vodećima u EU. Hrvatska je na devet posto, Austrija, kao vodeća u EU, na čak 27 posto, Italija na 18 posto, a Španjolska na 11 posto. Otprilike toliko iznosi i prosjek Europske unije kada je riječ o udjelu organskog uzgoja u ukupnoj poljoprivredi.

Posebno je i organski uzgojeno maslinovo ulje koje se dobiva iz stabala na obiteljskoj farmi usred Krfa, gdje gosti dolaze uživati u vrhunskom okusu, ali i doznati detalje o proizvodnji. Kako nam priča vlasnik farme Apostolos Porsanidis-Kavvadias, za njega je organski uzgoj jedina opcija jer se tako poštuje priroda. No proces je mnogo kompliciraniji i zahtjevniji.

“Imate manju proizvodnju, imate više problema, svega je općenito manje. Tu su onda insekti, sve morate raditi brzo. Najčešći problem s organskim uzgojem je maslinina muha. To je insekt koji je uobičajen posvuda kod maslina, koji napravi rupu u maslinama i uništi ih. Kada koristite kemijske pesticide, pošpricate sve dva puta i dobri ste. Naš organski pristup je skroz prirodan, ne koristimo nikakve pesticide, čak ni organske. Pokušavamo odvraćati insekte, koristiti tehnike koje će otjerati insekte, a ne ih ubiti”, objašnjava Apostolos.

Organska vina s Krfa

Organski pristup nije ništa jednostavniji ni na Theotoky Estateu, čija su vina poznata već desetljećima. Toliko su poznata da ih je početkom 80-ih spomenuo i James Bond u filmu “Samo za tvoje oči”, kada na sugestiju da proba jedno vino odgovara: “Ako mi oprostite, to mi je malo previše mirisno za nepce. Više volim Theotoky Aspro.”

U posljednjih deset godina ovo je postala najveća farma organskih vina na otoku. Bili smo u prostoriji u kojoj se nalazi najviše organski proizvedenog vina na cijelom Krfu. Ondje je tada bilo 30 tisuća boca, a 90 posto njih ostat će na otoku. Tek 10 posto izvozi se, od Njemačke do Brazila.

I ovdje goste vode na ture kako bi im objasnili koristi i prednosti organskog uzgoja. No doznali smo i da takav uzgoj vinove loze može biti još rizičniji nego kod maslina.

“Bez kemijskih pesticida ili kemijskog gnojiva sve je rizičnije. Kao prvo, molite se za lijepo vrijeme. Za sve ostalo, morate biti na oprezu, ne napuštati vinograd. Ovdje smo kako bismo spriječili. Ako pustite da se dogodi, bez kemikalija je nemoguće riješiti problem. Dakle, u vinogradu ste, brinete o njemu i koristite prirodna rješenja”, kaže Stefania Lavkanari, voditeljica tura na imanju Theotoky.Europski poticaji za prirodna rješenja

Korištenje prirodnih rješenja sve je raširenije u cijeloj Grčkoj. Ondje se 11 posto ukupnih europskih poticaja troši na organsku proizvodnju. Hrvatska je na šest posto, Italija na pet i pol, Španjolska na dva posto, dok je europski prosjek oko pet posto. Konkretno, za Grčku to znači milijardu i pol eura, a za Hrvatsku 238 milijuna eura.

“Radi se puno i na certificiranju tih ekoloških proizvoda, radi se puno na zabrani pesticida, antibiotika, genetski modificiranih organizama i cilj Europe jest da na razini Europske unije nekih 25 posto površina postanu površine koje su pod ekološkom poljoprivredom”, podsjeća Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova SDP-a.

Zemlja musake, tzatzikija i gyrosa pokazuje da se organski definitivno može kada se hoće, pogotovo uz europsku pomoć.

“Vođenje farme je, kao što znate, vrlo kompliciran posao, jako malo poljoprivrednika od toga zarađuje neki pristojan novac. Zato nam ti poticaji daju podršku”, kaže Apostolos Porsanidis-Kavvadias.

“Znam da ovih dana svi cijene organsku poljoprivredu. Rekla bih da nas podržavaju, ali bih naravno htjela da nas podržavaju i više”, dodaje Stefania Lavkanari.

Jer cilj svake zemlje trebao bi biti da organske poljoprivrede bude sve više, a da se stane s praksama koje štete okolišu. Na najzelenijem, smaragdnom otoku ide se upravo u tom smjeru. Drugi bi samo trebali slijediti dobar grčki primjer.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta

Objava Bili smo na ‘Smaragdnom otoku’: Ovdje su hrana, vino i maslinovo ulje bez pesticida i kemikalija pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Kopenhagen, grad vjetra, Hansa Christiana Andersena i bicikala, a po novom i električnih automobila. Prijestolnica je to u kojoj gužve nisu bučne. Automobili na struju preuzeli su ceste i to se čuje. Odnosno ne čuje. 

Čak 95 posto svih novih privatnih automobila registriranih ove godine, ide na baterije. Dizelaši i benzinci ovdje u Kopenhagenu – kao da više i ne postoje. Po rastu prodaje električnih vozila Danska je europski prvak. Prije pet godina imali su 66.575 električnih automobila. U sljedeće četiri godine dogodio se veliki skok i došli su na pola milijuna vozila, a ove će godine prijeći 750 tisuća. 

Na početku elektro-ekspanzije – “strujiće” su kupovali stariji i imućniji građani, danas gotovo svi.

“Kada pitate ljude koji je vaš sljedeći automobil, reći će da je električni”, kaže glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj, Lasse Strüwing Hansen.

Kako privlače kupce?

“Navesti ljude da probaju električne automobile, da se osjećaju ugodno u njima i vjeruju im. Tako se privuku kupci”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

Kupce su najviše privukli olakšicama i poticajima. U zemlji koja ima vrlo visoka davanja i namete za automobile – struja je postala puno jeftinija – objašnjava stručnjak iz Kopenhagena.

“Nakon 2021. političari su odlučili da će smanjiti porez na električna vozila. A to znači da električna vozila do vrijednosti od 60 tisuća eura ne plaćaju nikakav porez. A to na primjeru znači da možete kupiti Tesla Model 3 jeftinije nego VW Polo. Stvarno? Da”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru.

Da, dobro ste čuli. Nakon olakšica i davanja, standardna Tesla model 3 košta 36 tisuća eura, malo jači Polo benzinac – 40 tisuća. Skuplji su auti na benzin, skuplja je i vožnja.

“Za 100 danskih kruna (13,5 eura) možete vozili 600 kilometara na struju, ali samo 100 kilometara na benzin. I to je velika razlika”, matemtički je precizan Ilyas Dogru.

Gorivo skupo – struja jeftina

Litra benzina u Danskoj košta 2,3 eura. Preračunato, benzinac koji troši 6–7 litara troši 15 eura na 100 kilometara, električni 7 eura, duplo manje. Razliku potvrđuje i Karla koja već godinama živi u Kopenhagenu. Nedavno je kupila auto na struju koji joj dugoročno, kaže, donosi veliku uštedu.

“Gorivo je trenutno jako skupo, a prije je bilo također jako skupo. Struja je jako jeftina. Infrastrukture oko punjena ima svugdje. Sporih punjača, brzih punjača”, govori Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.

Dok se vozimo Kopenhagenom, Karla nam objašnjava još jednu blagodat električnih automobila.

“U gradu je puno lakše naći parking ako imate električni auto. Prvo ako ne možete naći parking, uvijek ćete naći parking na punjaču. Na ovakvim mjestima u gradu ako su punjači vi možete prvo parkirati 3 sata besplatno. Postoje parkirna mjesta koja su samo za električne aute, nema punjača”, objašnjava situaciju u Kopenhagenu, Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.

A kad smo već kod punjača, u Danskoj ima 50 tisuća javnih punionica, čak 50 puta više nego u Hrvatskoj. Ovdje u Kopenhagenu punjači su na svakom koraku. Auto se može napuniti u gotovo svakoj ulici.

Tajna uspjeha

Dobra infrastruktura također je jedan od razloga zašto sve više Danaca vozi na struju.

“Tajna uspjeha je da smo uložili u električne punionice prije dolaska automobila. U ovom trenutku u Danskoj imamo 10 električnih automobila na jednu punionicu i vrlo je lako pronaći punionicu u blizini i napuniti automobil”, govori nam glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj, 

Za 110 eura mjesečne pretplate vozači mogu neograničeno puniti gdje god hoće. “Imamo puno brzih punjača, imamo i puno normalnih punjača, ali isto tako možete puniti i kod kuće. Dobra stvar kod električnih u odnosu na ostale automobila je da možete imati punionicu doma, na poslu ili na putu”, zaključuje  Lasse Strüwing Hansen. 

U cijeloj EU tek je 2,9 posto registriranih automobila na struju. Danska je uvjerljivi prvak sa 17 posto, slijedi Island s 10,7 i Švedska sa 8 posto. U sredini su između ostalog Nizozemska sa 7, Njemačka s 4,6 posto i Slovenija s 1,6. Na dnu su Cipar, Češka, Grčka, Poljska Rumunjska, Slovačka i Hrvatska s manje od jedan posto. 

“Hrvatska vlada nije pratila infrastrukturu potrebnu za vožnju električnim automobilima jer kao što što znamo s njima ne idete na obične pumpe nego punionice. Tih je punionica i dalje puno premalo u Hrvatskoj”, upozorava Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo u Europskom parlamentu. 

Ali broj električnih auta povećava se i u Hrvatskoj: nakon poticaja za gospodarska vozila, u jesen stižu poticaji za sve ostale.

‘Strujiće’ vozi i kraljevska obitelj

“Svake godine bi trebali biti isti ciljevi? Upravo tako. Mora bi biti posve jasno kakva je strategija i kako to poduprijeti poticajima. Kada se najave poticaji, mora se znati koliko će dugo trajati, koliko novca ima i kada će se prekinuti”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

“Ako želite kupiti auto, ako je 10 tisuća kupaca ili 100 tisuća kupaca – nije važno. I možete biti sigurni da ćete dobiti željeni auto jeftinije, nema najbržeg prsta!”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru. 

Ovdje električne aute voze obični ljudi, članovi vlade, ali i kraljevska obitelj. Jer u Danskoj imati auto na struju nije luksuz.

“A 2030. polovica svih automobila u Danskoj bit će na struju. Tranzicija ide jako brzo i ide brže nego u Norveškoj”, zaključuje Dogru.

“Cilj koji smo imali je bio najmanje milijun električnih vozila na cestama, ali sada smo ambiciozniji i želimo da svi automobili budu električni”, optimistično zaključuje  konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

Žele ustvari da tišina bude jedini zvuk prometa u njihovoj zemlji. Bez zagađenja, bez buke, a kako su krenuli – nije više pitanje kako – već samo, kada će Danci to postići.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta.

Objava Vodimo vas u najbolji grad na svijetu za život: Ovo je tajna njihova uspjeha pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Ovdje je promet neobično tih: Danska je zemlja u EU s najviše električnih automobila pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Vodimo vas u najbolji grad na svijetu za život: Ovo je tajna njihova uspjeha pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Zamijenili Zagreb Madridom: Evo zašto se mladi odlučuju na Erasmus u Španjolskoj pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.