U prvoj epizodi podcasta Voices of the Future gost je bio Stephen Nikola Bartulica, a neke od tema bile su digitalna regulacija, govor mržnje i politički trendovi koji oblikuju budućnost EU.
U uvodnom dijelu prve epizode podcasta Voices of the Future prošetali smo ulicama Strasbourga i razgovarali sa slučajnim prolaznicima, mladim ljudima iz različitih država Europske unije.
Zanimalo nas je što mladi Europljani smatraju najvećim prednostima koje Europska unija i Schengen donose svojim građanima, kako gledaju na aktualna geopolitička zbivanja i trendove, ali i što od Europske unije očekuju u budućnosti. Prema odgovorima koje smo dobili, mladi u Europskoj uniji i dalje izrazito pozitivno vrednuju slobodu kretanja, putovanja i mogućnosti obrazovanja koje im članstvo u Uniji omogućuje.
Što mladi Europljani danas očekuju od Europske unije
Razgovarali smo i o aktualnim sigurnosnim temama, poput sve češćih rasprava o ponovnom uvođenju vojnog roka i općim trendovima pojačane militarizacije u Europi. Riječ je o pitanjima koja, kako se pokazalo, ne zanimaju samo jednu generaciju, već podjednako otvaraju rasprave među mladima i starijima diljem kontinenta.
Nakon ove informativne šetnje gradom, zaputili smo se prema zgradi Europskog parlamenta, gdje se naš novinar Andrej Soldo susreo sa zastupnikom Europskog parlamenta Stephenom Nikolom Bartulicom, članom i tajnikom stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), a koji u Europskom parlamentu djeluje unutarKluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR).
Stajališta Stephena Nikole Bartulice o digitalnoj regulativi
U razgovoru s Andrejom Soldom, Bartulica se dotaknuo niza aktualnih, ali i kontroverznih tema iz područja domaće i europske politike. Prva tema bila je sloboda govora – što ona za njega osobno znači i kako je danas vidi u kontekstu europske regulative, osobito Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act).
Podsjetimo, Europski parlament usvojio je Digital Services Act 2022. godine s ciljem postavljanja jasnih pravila za internetske platforme kako bi digitalni prostor bio sigurniji, transparentniji i odgovorniji, osobito kada je riječ o uklanjanju ilegalnog sadržaja, zaštiti korisnika i upravljanju algoritmima. Ipak, Bartulica upozorava da, po njegovu mišljenju, postoji tanka granica između regulacije i cenzure.
„Znamo iz prošlosti, pa i u Hrvatskoj, gdje završava cenzura, a to je gašenje slobode. Mislim da mladi trebaju biti posebno budni i osjetljivi oko toga. Imate privilegiju živjeti u slobodnom društvu, za razliku od svojih roditelja, i ja sam to uzeo kao veliku temu i prioritet“, ocijenio je naš sugovornik.
Govoreći o pojmu govora mržnje, dodao je kako smatra da je riječ o pravnom konceptu koji je teško precizno definirati, zbog čega ljudi često ne znaju gdje je granica dopuštenog izražavanja.
U podcastu se otvorila i rasprava o prijedlogu Europske unije za nadzor digitalnih komunikacija, poznatom kao Chat Control 2.0, a o revidiranom regulatornom okviru ovog prijedloga bi se trebalo raspravljati u Europskom parlamentu 2026. godine.
Bartulica je izrazio snažnu kritiku svakog pokušaja nadzora privatne komunikacije, naglašavajući kako su građani izrazito osjetljivi na takve teme. Prema njegovim riječima, upravo je to pitanje izazvalo najveći interes i reakcije građana s kojima je u kontaktu kao europarlamentarac. “Mislim da se opet, u ime naše zaštite, pretjeruje. Ljudi su, s pravom, jako osjetljivi na to. Moram reći, kao zastupnik, nisam nikad više mailova dobio nego oko ovog pitanja. Jer ako se ovo dozvoli, onda imamo otvoreni put zloupotrebama…”, istaknuo je.
Sigurnosne i geopolitičke teme u fokusu
Inicijativa za donošenje ovog zakonskog prijedloga potaknuta je namjerom učinkovitijeg sprječavanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu, no u svojem izvornom obliku u parlamentu nije prošla zbog ozbiljnih zabrinutosti oko potencijalne zloupotrebe i narušavanja privatnosti online komunikacije. Naime, između ostalog, digitalni stručnjaci su upozorili kako trenutačno još ne postoji dovoljno napredna umjetna inteligencija koja bi mogla pouzdano i sigurno provoditi takav oblik nadzora.
Razgovor se dotaknuo i tema migracija, inflacije te ekonomskih izazova u Hrvatskoj, pri čemu je Bartulica iznio svoja viđenja ključnih problema i mogućih rješenja. Na samom kraju, razgovaralo se i o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka te rastućim trendovima militarizacije u Europi.
Kako na ta pitanja gleda Stephen Nikola Bartulica, a kako mladi Europljani s kojima smo razgovarali na ulicama Strasbourga, gdje se njihovi stavovi približavaju, a gdje razilaze, pogledajte u prvoj epizodi podcasta Voices of the Future!
