Kopenhagen, grad vjetra, Hansa Christiana Andersena i bicikala, a po novom i električnih automobila. Prijestolnica je to u kojoj gužve nisu bučne. Automobili na struju preuzeli su ceste i to se čuje. Odnosno ne čuje. 

Čak 95 posto svih novih privatnih automobila registriranih ove godine, ide na baterije. Dizelaši i benzinci ovdje u Kopenhagenu – kao da više i ne postoje. Po rastu prodaje električnih vozila Danska je europski prvak. Prije pet godina imali su 66.575 električnih automobila. U sljedeće četiri godine dogodio se veliki skok i došli su na pola milijuna vozila, a ove će godine prijeći 750 tisuća. 

Na početku elektro-ekspanzije – “strujiće” su kupovali stariji i imućniji građani, danas gotovo svi.

“Kada pitate ljude koji je vaš sljedeći automobil, reći će da je električni”, kaže glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj, Lasse Strüwing Hansen.

Kako privlače kupce?

“Navesti ljude da probaju električne automobile, da se osjećaju ugodno u njima i vjeruju im. Tako se privuku kupci”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

Kupce su najviše privukli olakšicama i poticajima. U zemlji koja ima vrlo visoka davanja i namete za automobile – struja je postala puno jeftinija – objašnjava stručnjak iz Kopenhagena.

“Nakon 2021. političari su odlučili da će smanjiti porez na električna vozila. A to znači da električna vozila do vrijednosti od 60 tisuća eura ne plaćaju nikakav porez. A to na primjeru znači da možete kupiti Tesla Model 3 jeftinije nego VW Polo. Stvarno? Da”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru.

Da, dobro ste čuli. Nakon olakšica i davanja, standardna Tesla model 3 košta 36 tisuća eura, malo jači Polo benzinac – 40 tisuća. Skuplji su auti na benzin, skuplja je i vožnja.

“Za 100 danskih kruna (13,5 eura) možete vozili 600 kilometara na struju, ali samo 100 kilometara na benzin. I to je velika razlika”, matemtički je precizan Ilyas Dogru.

Gorivo skupo – struja jeftina

Litra benzina u Danskoj košta 2,3 eura. Preračunato, benzinac koji troši 6–7 litara troši 15 eura na 100 kilometara, električni 7 eura, duplo manje. Razliku potvrđuje i Karla koja već godinama živi u Kopenhagenu. Nedavno je kupila auto na struju koji joj dugoročno, kaže, donosi veliku uštedu.

“Gorivo je trenutno jako skupo, a prije je bilo također jako skupo. Struja je jako jeftina. Infrastrukture oko punjena ima svugdje. Sporih punjača, brzih punjača”, govori Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.

Dok se vozimo Kopenhagenom, Karla nam objašnjava još jednu blagodat električnih automobila.

“U gradu je puno lakše naći parking ako imate električni auto. Prvo ako ne možete naći parking, uvijek ćete naći parking na punjaču. Na ovakvim mjestima u gradu ako su punjači vi možete prvo parkirati 3 sata besplatno. Postoje parkirna mjesta koja su samo za električne aute, nema punjača”, objašnjava situaciju u Kopenhagenu, Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.

A kad smo već kod punjača, u Danskoj ima 50 tisuća javnih punionica, čak 50 puta više nego u Hrvatskoj. Ovdje u Kopenhagenu punjači su na svakom koraku. Auto se može napuniti u gotovo svakoj ulici.

Tajna uspjeha

Dobra infrastruktura također je jedan od razloga zašto sve više Danaca vozi na struju.

“Tajna uspjeha je da smo uložili u električne punionice prije dolaska automobila. U ovom trenutku u Danskoj imamo 10 električnih automobila na jednu punionicu i vrlo je lako pronaći punionicu u blizini i napuniti automobil”, govori nam glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj, 

Za 110 eura mjesečne pretplate vozači mogu neograničeno puniti gdje god hoće. “Imamo puno brzih punjača, imamo i puno normalnih punjača, ali isto tako možete puniti i kod kuće. Dobra stvar kod električnih u odnosu na ostale automobila je da možete imati punionicu doma, na poslu ili na putu”, zaključuje  Lasse Strüwing Hansen. 

U cijeloj EU tek je 2,9 posto registriranih automobila na struju. Danska je uvjerljivi prvak sa 17 posto, slijedi Island s 10,7 i Švedska sa 8 posto. U sredini su između ostalog Nizozemska sa 7, Njemačka s 4,6 posto i Slovenija s 1,6. Na dnu su Cipar, Češka, Grčka, Poljska Rumunjska, Slovačka i Hrvatska s manje od jedan posto. 

“Hrvatska vlada nije pratila infrastrukturu potrebnu za vožnju električnim automobilima jer kao što što znamo s njima ne idete na obične pumpe nego punionice. Tih je punionica i dalje puno premalo u Hrvatskoj”, upozorava Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo u Europskom parlamentu. 

Ali broj električnih auta povećava se i u Hrvatskoj: nakon poticaja za gospodarska vozila, u jesen stižu poticaji za sve ostale.

‘Strujiće’ vozi i kraljevska obitelj

“Svake godine bi trebali biti isti ciljevi? Upravo tako. Mora bi biti posve jasno kakva je strategija i kako to poduprijeti poticajima. Kada se najave poticaji, mora se znati koliko će dugo trajati, koliko novca ima i kada će se prekinuti”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

“Ako želite kupiti auto, ako je 10 tisuća kupaca ili 100 tisuća kupaca – nije važno. I možete biti sigurni da ćete dobiti željeni auto jeftinije, nema najbržeg prsta!”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru. 

Ovdje električne aute voze obični ljudi, članovi vlade, ali i kraljevska obitelj. Jer u Danskoj imati auto na struju nije luksuz.

“A 2030. polovica svih automobila u Danskoj bit će na struju. Tranzicija ide jako brzo i ide brže nego u Norveškoj”, zaključuje Dogru.

“Cilj koji smo imali je bio najmanje milijun električnih vozila na cestama, ali sada smo ambiciozniji i želimo da svi automobili budu električni”, optimistično zaključuje  konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe. 

Žele ustvari da tišina bude jedini zvuk prometa u njihovoj zemlji. Bez zagađenja, bez buke, a kako su krenuli – nije više pitanje kako – već samo, kada će Danci to postići.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta.

Objava Vodimo vas u najbolji grad na svijetu za život: Ovo je tajna njihova uspjeha pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Ovdje je promet neobično tih: Danska je zemlja u EU s najviše električnih automobila pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Vodimo vas u najbolji grad na svijetu za život: Ovo je tajna njihova uspjeha pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Zamijenili Zagreb Madridom: Evo zašto se mladi odlučuju na Erasmus u Španjolskoj pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Kako izgleda život na fakultetu, ali izvan Hrvatske? Bili smo u Madridu i razgovarali s mladima pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Najviše studenata iz Hrvatske na Erasmus ide u Španjolsku: Bili smo u Madridu i doznali zašto pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Karlovac među najboljima u Hrvatskoj po povlačenju EU novca, stižu novi projekti pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Panel rasprava u Dubrovniku: ‘Europski fondovi već mijenjaju svakodnevni život’ pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava Sunčana Glavak: “Priče da europskih fondova više neće biti nisu istinite” pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.

Objava ‘Kako EU projekti mijenjaju Liku za novu generaciju?’ RTL-ov panel u Gospiću otvorio vidike pojavila se prvi puta na #EuropeForUs.