U drugoj epizodi nove sezone podcasta Voices of The Future, voditelj Borna Rastović Rasta ugostio je Igora Šeregija, režisera i scenarista koji se upisao u povijest domaće kinematografije kao autor filma “Svadba”, trenutačno najgledanijeg filma svih vremena u Hrvatskoj.
Od djetinjstva do filma
Razgovor počinje prisjećanjem na djetinjstvo, školske dane i sve uspjehe i neuspjehe koji su ga oblikovali. I dok su Igora Šeregija u srednjoškolskoj matematici „mučila“ slova koja su se počela pojevljivati uz brojke, izvan matematike sa slovima nije imao nikakvih problema. Otkriva kako se odlično snalazio sa zadaćnicama, a činjenica koja je sasvim sigurno utjecala na njegov kreativni put jest i to da je, još kao tinejdžer, bio duboko u glazbi.
Rap, Radio 101 i prvi kreativni koraci
Krajem 90-ih bio je dio zagrebačke hip hop scene okupljene oko Radija 101 i kolektiva Blackout, uz imena poput Bolesne braće,Tram 11 i Basemental Crewa iz kojih je kasnije nastao Elemental. To razdoblje opisuje kao ključno jer je tada prvi put shvatio da se, osim na engleskom, rap i hip hop glazba mogu stvarati i na hrvatskom jeziku, nešto što je tada za njega bilo novo i uzbudljivo.
A što je s filmom?
Film je, priča Šeregi, u njegov život ušao gotovo slučajno. „Počeo sam raditi već u srednjoj školi da mogu ići na more i bilo je dosta poslova, a jedan od tih poslova bio je na filmskom setu. Kuhanje kava, nošenje papira, kopiranje… Tu sam se nekako počeo interesirati“, prisjetio se.
Odakle dolaze ideje
Pitanje koje se u ovakvom razgovoru ne može i ne želi preskočiti jest – inspiracija. Gdje Igor Šeregi pronalazi ideje? „U razgovorima s ljudima i svakodnevnim situacijama“, jednostavno objašnjava.
„Slušam što mi ljudi govore, nešto ostane u uhu i to mi je najveće nadahnuće“, dodaje. Kada se to dogodi, kreće testiranje. Priče provjerava u više krugova, s prijateljima, obitelji pa čak i potpunim strancima. Ako reakcije funkcioniraju kroz različite generacije i kontekste, zna da ima dobru ideju.
Kako nastaje film
Proces uvijek počinje na papiru, objašnjava Šeregi. Ako projekt ide prema financiranju putem HAVC-a, slijedi razvojna faza u kojoj se predaje tzv. scenoslijed, dokument od nekoliko stranica koji opisuje radnju po scenama, bez dijaloga. Tek nakon toga dolazi puni scenarij i daljnje faze razvoja.
Što ne pisati u scenariju
Šeregi je govorio i o praktičnoj strani produkcije jer mnoge ideje koje dobro zvuče na papiru teško su izvedive u domaćim uvjetima. Primjerice, velike lokacije poput centra Zagreba, Trga bana Josipa Jelačića ili Dubrovnika logistički su i financijski zahtjevne, pa ih češće koriste strane produkcije koje na raspolaganju imaju mnogo raskošnije budžete.
Upravo takve atraktivne lokacije u našoj zemlji danas najviše promoviraju strane produkcije poput James Bond serijala i serije “Game of Thrones”, kaže, ali nada se da će se to uskoro promijeniti jer i domaći film može biti snažan alat promocije Hrvatske.
Fenomen „Svadbe“
Šeregi se prisjetio i svojih filmaških početaka, govorio o suradnji s Reneom Bitorajcem, filmu “ZG80” te izazovima koje publika rijetko vidi: snimanjima u inozemstvu, sigurnosnim aspektima i kompleksnim scenama poput masovnih tučnjava. Razgovor je potom prirodno došao i do njegova recentnog filma “Svadba”.
Svadba je apsolutni hit s više od 600.000 gledatelja u Hrvatskoj i preko 1,3 milijuna u regiji. Film se trenutno prikazuje diljem Europe i svijeta, od Beča i Beograda do Frankfurta, Züricha, Skandinavije, Londona, Amerike i Australije.
Put od ideje do realizacije
Ideja za film “Svadba” stara je gotovo deset godina. Točnije, projekt je više puta odbijen na natječajima, čak 14 puta, prije nego što je napokon dobio zeleno svjetlo 2023. godine. Šeregi taj proces opisuje kao iscrpljujući, ali i ključan za konačni uspjeh.
„Ja ne znam što je nama bilo da prijavljujemo taj isti projekt. Malo smo ga mijenjali, ali u suštini je isti. I sad nam je baš drago, valjda je to tako trebalo biti jer ove brojke su stvarno bizarne“, prokomentirao je Šeregi uspjeh nakon toliko godina i toliko odbijenica.
I nakon odobrenja sredstava, izazovi ne prestaju. Budžet se mora zatvarati iz više izvora, a važnu ulogu imaju i EU fondovi poput programa MEDIA Kreativna Europa, koji pomažu u ranim fazama produkcije.
„Moraš sakupiti još novaca i mislim da tu pomogne i program MEDIA Kreativna Europa koja pomaže hrvatski film i stvarno im hvala na tome. Oni ulete s dodatnim sredstvima koja nam puno znače, pogotovo u ranoj fazi kada te još nitko iz susjednih država nije prepoznao“, istaknuo je sugovornik i pojasnio kako funkcionira financiranje filmske produkcije te ulogu EU fondova u tom segmentu.
Nagrade, reakcije publike i daljnji planovi
U razgovoru s voditeljem Rastom, Šeregi je otkrio razmišlja li o prijavi filma Svadba na neku od filmskih nagrada. Dotaknuli su se i Nagrade publike LUX, koju dodjeljuju Europski parlament i Europska filmska akademija (u partnerstvu s Europskom komisijom i Europa Cinemas), a riječ je o prestižnom priznanju za europski film.
„Nagrada LUX nam je i inače zanimljiva jer promovira inkluzivnost unutar filma, ima gledanost i više država je sudjelovalo na projektu“, kaže.
Što publika najviše zamjera filmu i režiseru, koje reakcije Šeregija najviše vesele, kako se nosi s kritikama te na čemu trenutno radi, saznajte u drugoj epizodi podcasta Voices of The Future.
