U četvrtoj epizodi podcasta ‘Voices of the Future’ s nama je Gordan Bosanac, član političke platforme Možemo!, a u Europskom parlamentu član je Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Odbora za regionalni razvoj te Izaslanstva za odnose s Japanom, a između ostalog, djeluje i kao zamjenik u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odboru za predstavke, Posebnom odboru za stambenu krizu u Europskoj uniji
Kakva je općenita atmosfera i stanje u Europi te je li Europa izgubila fokus, bila su neka od prvih pitanja s kojima smo otvorili razgovor sa zastupnikom u Europskom parlamentu, Gordanom Bosancem.
„Dosta slušamo narativ da Europa sve teže diše, sve propada, da je ekonomija loša i da nema budućnosti. Ja na to ne pristajem. Nemojmo se zavaravati. Mi smo i dalje kontinent na koji jako puno ljudi želi doći živjeti“, kaže Bosanac.
Podsjeća da je Europa i dalje prostor s jakim socijalnim sustavima i osnovnom sigurnošću koju mnogi uzimaju zdravo za gotovo. „Ako se razbolite od karcinoma, dobit ćete terapiju. Neće vas nitko ostaviti da umrete na cesti. Ta socijalna Europa možda jest pod pritiskom, ali mislim da ne trebamo prihvatiti da sve propada. Ima stvari koje treba unaprijediti. I trebamo zajedno raditi da bismo napravili neke dobre iskorake“, ocijenio je naš sugovornik.
Regulacije nisu kočnica, nego izgovor
Kada je u pitanju gospodarstvo, jedan od čestih argumenata jest da Europu koče prevelike regulacije koje guše inovacije i tehnološki razvoj. Gordan Bosanac taj narativ naziva klopkom. „Imamo pravila jer želimo dobro živjeti. Pitanje nije regulira li Europa previše, nego ulaže li dovoljno u strateške projekte“, kaže. Kao primjer navodi električne automobile. Dok je Europa godinama imala viziju zelene tranzicije, Kina je tu viziju pretvorila u masovnu proizvodnju. „Problem nije bio u pravilima, nego u tome što se dio industrije nije htio suočiti s realnošću klimatskih promjena. Kina je to shvatila i krenula ulagati. Mi nismo, barem ne dovoljno brzo.“
Ipak, ostaje umjereno optimističan. U Europi se planiraju ozbiljnija ulaganja, a i u Hrvatskoj već postoji niz IT i tehnoloških tvrtki koje razvijaju vlastite inovacije. „Ne mislim da će se dogoditi propast Europe. To mi je teško zamisliti.“
Umjetna inteligencija: razvoj, ali uz primjerenu dozu opreza
Razgovori s mladima na ulicama Strasbourga otvorili su još jedno pitanje: hoće li Europu iznenaditi razvoj umjetne inteligencije, kao što su je iznenadile neke prethodne promjene.
Gordan Bosanac tvrdi da Europa umjetnoj inteligenciji pristupa drugačije od SAD-a i Kine. „Umjetna inteligencija može donijeti ogromne koristi u medicini, mnogim industrijama. No isto tako, umjetna inteligencija može ugroziti nas kao ljudska bića“, naglašava Gordan Bosanac.
Zato, kaže, Europa ide po dva kolosijeka: želi razvijati tehnologiju, ali istovremeno želi zaštititi građane. „Ne želimo da umjetna inteligencija ‘pojede’ ljude. I kada mi u Europskom parlamentu pripremamo neku legislativu vezanu baš za to… primjerice, ne možete besplatno dobivati moje osobne podatke da biste na njima trenirali svoje AI modele. Pa svatko hoće zaštititi svoju osobnost. E onda nas napadaju: opet previše regulirate! Ne, mi samo želimo da se zaštite ljudi jer želimo da ovaj kontinent ostane mjesto za život na kojem će ljudi i dalje osjećati ugodno, dobro i sigurno…“
Iako je svjestan da će neka zanimanja nestajati, naš sugovornik ne vjeruje u scenarij potpune pasivizacije ljudi. „Jedini stvarni strah je da pustimo AI da se razvija bez ikakve kontrole. To nije igračka.“
Priuštivo stanovanje kao stvarni europski problem
Na tragu onoga što smo još saznali o problemima koje muče mlade diljem Europe je i problem priuštivog stanovanja, pa je to bilo sljedeće pitanje koje smo uputili europarlamentarcu Gordanu Bosancu bio vezan baš za tu temu. Pitali smo ga koliko Europa prepoznaje problem previsokih cijena kvadrata i najma nekretnina.
„Napokon je prepoznato da je to europski problem“, kaže Bosanac. Visoke cijene nekretnina i najma prisutne su u gotovo svim državama članicama, a posebno pogađaju mlade i srednju klasu. „Ne možeš dati 60 posto plaće za stan i očekivati normalan život,“ ističe. Tema je sada podignuta na razinu Europske unije, ali rješenja se ne mogu provesti bez država članica. Jedan od smjerova koji se pokazuje učinkovitima u drugim zemljama jest razvoj javnog stanovanja, smatra naš sugovornik.
„Model u kojem grad, općina ili država imaju stanove i kontroliraju najam što omogućuje ljudima dugoročnu sigurnost. Da znaju da ih nitko neće izbaciti sljedećih 20 godina, da cijena mjesečne rente neće iznositi 800 eura nego 350 eura, što bi bila realna cijena, i što bi bila rata s kojom bi se moglo živjeti“.
‘Potrebne su promjene u segmentu tržišta nekretnina’
Jedan od ključnih razloga rasta cijena Gordan Bosanac vidi u financijalizaciji i spekulacijama na tržištu nekretnina. „Ako ste donedavno imali neki višak novca i htjeli taj novac u nešto uložiti, otišli ste kod nekog financijskog savjetnika i oni bi vam, primjerice, rekli da kupite zlatne poluge ili uložite u dionice neke tvrtke. Sada bi vam, u pravilu, savjetovali da uložite u nekretninu. Rekli bi vam da kupite stan, date ga u najam ili da ga uopće ne dajete u najam. Mi u Zagrebu imamo 55 tisuća praznih stanova. Ljudi drže te stanove, to je njihovo privatno vlasništvo, ne plaćaju nikakav porez na njih, ali to bi se poreznom politikom moralo motivirati da te prazne stanove stave na tržište…“, objašnjava.
„Ili, ako ih eventualno i stave na tržište, ne žele ih staviti u dugoročni najam, nego u kratkoročni, gdje se ‘odvrti’ brzi novac. To samo po sebi nije problem kada imaš jedan stan. Problem nastaje kada se pojave kompanije koje kupe 30 ili 50 stanova, iako bi ti stanovi trebali služiti ljudima za život. Te kompanije ih plasiraju na tržište kratkoročnog najma. Na taj način mnogi su stanovi nestali s tržišta dugoročnog najma, cijene su otišle gore, ponuda je manja od potražnje i tržište je reagiralo eksplozijom cijena. U tom segmentu trebat će napraviti promjene”, dodaje.
„Stanovanje je jedno od temeljnih prava. Ako nemaš gdje živjeti, onda si beskućnik. To nije kvaliteta života. To je javna stvar, ljudsko pravo i zato ga ne možemo prepustiti tržištu. Kao što ne možemo prepustiti pravo na vodu prepustiti privatnom tržištu. Sfera javnog tu mora biti upletena. Ja bih volio da Hrvatska ide više u tom smjeru“, konstatirao je, a spomenuo je Barcelonu kao primjer koja želi od 2028. zabraniti bilo kakav oblik kratkoročnog najma, jer više ne mogu izdržati pritisak turizma. „Od turista žive. Ali gdje je ta granica? Koliko je to turista? U Španjolskoj je 95 milijuna turista prošle godine. Španjolska bi mogla živjeti 70 milijuna godišnje, možda i 50 milijuna. Je li nebo granica ili je granica kvaliteta života ljudi? To treba dobro postaviti“, zaključuje.
Socijalna Europa, natalitet i Erasmus+ kao primjer dobre prakse
Na pitanje o padu nataliteta, Gordan Bosanac odgovara da ne bilježe sve države EU pad nataliteta te da da ključ leži u kvaliteti života. Zemlje s jakim institucijama, niskom korupcijom i dostupnim javnim uslugama poput nordijskih zemalja, nemaju ozbiljan problem s natalitetom, smatra naš sugovornik. „Ljudi se odlučuju na djecu kada znaju da imaju vrtiće, sigurnost, vrijeme i normalan život“, poručuje.
Za kraj, ističe Erasmus+ kao jedan od svjetlih primjera europskih praksi. „To je sjajan program. Mijenja ljude, širi horizonte i jača osjećaj zajedništva.“ Najavljuje i dodatna sredstva za Erasmus+ u idućoj godini, uz poruku mladima da se odvaže i iskoriste priliku. “Ja znam koliko je mene to mijenjalo, ja tada nisam imao priliku jer tada Erasmusa nije bilo, ali svaki odlazak i susret s drugim kolegama iz Europske unije nekako nas čini jačom kao Uniju. I bit će više novaca u Erasmus+ programu iduće godine, to je isto dobra vijest“, poručio je na kraju razgovora Gordan Bosanac.
U slučaju da još niste, pogledajte i prve tri epizode video serijala Voices of The Future. U prvoj epizodi naš sugovornik europarlamentarac bio je Stephen Nikola Bartulica, član političke stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), a možete je pogledati klikom na link. U drugoj epizodi smo razgovarali s europarlamentarkom Biljanom Borzan, članicom stranke SDP, a epizodu možete pogledati na linku. U trećoj epizodi, razgovarali smo s Karlom Resslerom, članom stranke HDZ, a epizodu možete pogledati ovdje.
