U četvrtoj epizodi podcasta Voices of the Future voditelj Borna Rastović Rasta ugostio je Maju Ljubić Kutnjak, voditeljicu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koja je kroz osobnu priču, ali i profesionalno iskustvo, otvorila niz tema važnih za mlade, od obrazovanja i društvenih mreža do Europske unije i budućnosti rada.
Od jezika i glazbe do europskih politika
Domaćin Borna je i ovu epizodu podcasta započeo razgovorom o svima zanimljivom tonu s kojim se mogu poistovjetiti, razgovorom o djetinjstvu. Maja Ljubić Kutnjak je još u djetinjstvu pokazivala sklonost prema učenju, planiranju i jezicima.
Upravo ju je interes za francuski jezik, koji je počela učiti već u osnovnoj školi, kasnije usmjerio prema europskim studijima i međunarodnim odnosima. Taj put prirodno ju je doveo do područja komunikacija i javnih politika, gdje se danas bavi promoviranjem europskih vrijednosti i tema.
„Danas se od mladih očekuje da budu kustosi svojih vlastitih želja“
Prisjećajući se vlastitog odrastanja, istaknula je kako današnje generacije žive u potpuno drugačijem okruženju s puno više informacija, izbora i pritisaka.
Dok je nekad izbor bio ograničeniji, danas mladi često osjećaju preopterećenost. Upravo zato, naglašava, ključno je naučiti prepoznati što je zaista važno i postati “kustos vlastitih želja”.
Društvene mreže i odgovornost digitalnog prostora
Velik dio razgovora bio je posvećen utjecaju društvenih mreža na mlade. Sve veća izloženost digitalnom sadržaju otvara pitanja mentalnog zdravlja, ali i odgovornosti platformi.
Naglasak je na tome da ono što vrijedi u stvarnom svijetu treba vrijediti i online, uključujući regulaciju sadržaja i zaštitu korisnika. „Sve ono što je regulirano offline, želimo da se regulira i online. Pratimo koliko društvene mreže mogu utjecati i na mentalno zdravlje mladih. Trebamo ući u koštac sa svime što velike platforme nude, kroz primjerice, adiktivni dizajn i sve ono što može utjecati na korisnike da sve više koriste mreže, a mladima je jako teško tome se oduprijeti“, kazala je, dodajući da Europska unija kroz zakonodavne okvire i preventivne mjere nastoji osigurati sigurnije digitalno okruženje, posebno za mlađe generacije.
Kako mladi gledaju na Europsku uniju?
Istraživanja pokazuju da mladi u velikoj mjeri imaju pozitivan stav prema Europskoj uniji, ali i želju za većim uključivanjem u procese odlučivanja.
Teme koje ih najviše zanimaju su priuštivo stanovanje, ekonomska sigurnost, borba s inflacijom, ali i šira pitanja sigurnosti i jednakosti u društvu. Uz to, mladi pokazuju snažan interes za klimatske promjene, koje doživljavaju kao vrlo konkretan izazov svoje budućnosti.
Stanovanje, klimatske promjene i konkretni izazovi
Stambena kriza prepoznata je kao jedan od ključnih problema na europskoj razini, zbog čega se razvijaju zajedničke mjere koje uključuju poticanje gradnje, regulaciju tržišta i smanjenje administrativnih prepreka, konkretizirala je Maja u razgovoru.
Kod klimatskih promjena, u razgovoru s mlađim generacijama fokus se sve više pomiče s apstraktnih ciljeva na konkretne svakodnevne navike, od odvajanja otpada do izbora načina prijevoza. „Toliko toga možemo kao pojedinci napraviti i tu je edukacija ključna. Zato i sa školama s kojima surađujemo itekako radimo na tome da još od najranije dobi utječemo na svakodnevne navike“, poručuje.
Škole ambasadori, program Erasmus+ i iskustva koja mijenjaju život
Jedan od primjera kako se europske vrijednosti približavaju mladima u praksi je i program Škole ambasadori Europskog parlamenta, koji se već deset godina provodi u Hrvatskoj i okuplja gotovo 70 srednjih škola. Kroz konkretne projekte, od humanitarnih akcija do inicijativa vezanih uz klimatske promjene, učenici uče što znači biti aktivan građanin, razvijaju kritičko razmišljanje i prepoznaju potrebe svoje zajednice. Upravo takav pristup, u kojem mladi ne ostaju samo na teoriji nego aktivno sudjeluju i predlažu rješenja, pokazuje koliko ovakve inicijative mogu imati dugoročan utjecaj.
Kada govorimo o obrazovanju, važno je spomenuti i jednu od najuspješnijih inicijativa Europske unije, Erasmus+, koja i dalje ima snažan utjecaj na mlade. „Ne možemo ni zamisliti koliko je milijuna mladih koristilo i obogatilo se za cijeli život. Radi se o programu za mlade koji je startao davne 1987. godine i tada je sudjelovalo 11 država članica. Danas uz 27 država članica sudjeluje još 6 pridruženih zemalja. Započelo je kao razmjena studenata, a danas sudjeluju i oni koji su u programu obrazovanja za odrasle, mladi sportaši i sportsko osoblje, brojni stručnjaci za mlade, učitelji, profesori…
Mogu dati primjer, u 2024. gotovo 22 tisuće mladih iz drugih država članica došlo je u Hrvatsku. Vrlo često govorimo o programu Erasmus+ kao programu kroz koji mladi odlaze. Ali puno mladih i dolazi što je isto tako bitno i za naše građane, da upoznaju mlade iz drugih zemalja i to su isto tako prijateljstva koja traju vječno. Otprilike isti broj ljudi, nešto manje od 20 tisuća je otišlo u druge države članice, na semestar ili na projekt suradnje na školama ili fakultetima. To je nešto što pomaže da se bolje razumijemo, da savladavamo prepreke među kulturama i da stvaramo europski identitet“, objasnila je Maja.
U tom kontekstu, Maja Ljubić Kutnjak spominje i vrijedi istaknuti i multimedijski centar Doživi Europu u Zagrebu, koji je u kratkom vremenu postao mjesto susreta, učenja i razmjene ideja.
„Riječ je o interaktivnom prostoru otvorenom za sve generacije, gdje posjetitelji mogu na praktičan način upoznati kako funkcionira Europska unija, od utjecaja zakona na svakodnevni život do simulacije rada zastupnika u Europskom parlamentu. Upravo kroz takva iskustva, posebno kod mladih, postaje jasnije koliko su dijalog, suradnja i razumijevanje ključni za donošenje odluka koje utječu na sve nas“, objasnila je.
Koje ‘europske’ teme najviše zanimaju mlade u Hrvatskoj?
U razgovoru su se dotakli i tema koje najviše zaokupljaju mlade, a među njima se ističe pitanje ulaska na tržište rada, pri čemu se sve više naglašava važnost plaćenog i jasno definiranog pripravništva. Europske institucije pritom inzistiraju na pravilima koja osiguravaju da pripravništvo ne bude prikriveni radni odnos, već kvalitetno i vremenski ograničeno iskustvo koje mladima olakšava prve profesionalne korake.
„Europski parlament je tu glasan zagovornik i inzistira na određenim pravilima, da svako pripravništvo bude regulirano, odnosno dane bude prikriveni radni odnos, da traje najviše šest mjeseci, da se točno znaju ciljevi pripravništva i da ono bude plaćeno. Dakle stop neplaćenom pripravništvu, jer je to najbolji način da ljudi prijeđu na tržište rada. Tu institucije Europske unije pokazuju svojim primjerom“, kazala je Maja, koja je objasnila kako to izgleda u praksi.
„Mi u svojem Uredu, ali i u svim drugim državama članicama i u Europskom parlamentu u Bruxellesu, nudimo plaćeni petomjesečni pripravnički staž tako da koristim priliku pozvati sve koji žele iskusiti kako je to raditi u europskoj instituciji, kako komuniciramo europske teme i prioritete, da prate naše natječaje. U svibnju će izaći natječaj za sljedeći, jesenski ciklus. Mi smo do sada, u više od 12 godina imali preko 50 pripravnika, i to nije samo sjajna prilika za njih nego i za nas jer su to uglavnom mladi koji su na početku karijere. Prekrasno je vidjeti kakve oni imaju ideje, nama pomažu u realizaciji, a nama je lijepo mentorirati mlade i pomoći im u jednoj stepenici ka nekoj budućoj karijeri“, istaknula je.
Paralelno s tim, sve je veći fokus i na uključivanju mladih u društvene i političke procese, od poticanja izlaznosti na izborima do aktivnog sudjelovanja u javnim raspravama i inicijativama. Upravo kroz takve prilike mladi dobivaju prostor da artikuliraju svoje stavove i utječu na teme koje ih najviše zanimaju, poput jednakih prilika, rodne ravnopravnosti i boljih uvjeta za početak karijere, dodaje Maja.
Kako se mladi informiraju i zašto je to važno
Mladi se danas primarno informiraju putem društvenih mreža, što otvara pitanje kvalitete i vjerodostojnosti sadržaja. Zato se sve više naglašava važnost medijske pismenosti i provjere izvora informacija, istaknula je naša sugovornica.
Istovremeno, europske regulative nastoje osigurati veću transparentnost, primjerice kod političkog oglašavanja i odgovornosti platformi za sadržaj koji plasiraju.
AI, regulacija i budućnost tehnologije
Razvoj umjetne inteligencije donosi brojne mogućnosti, ali i izazove. Europska unija već je postavila zakonodavni okvir kojim se naglašava etička primjena tehnologije, zaštita privatnosti i sprječavanje zlouporaba poput deepfake sadržaja.
Iako tehnologija rapidno napreduje, Maja ističe kako postoje vještine koje ostaju isključivo ljudske, poput empatije i suradnje.
Hoće li nas roboti zamijeniti?
Iako tehnologija može preuzeti dio zadataka, ključna prednost ljudi ostaje u međuljudskim odnosima i razumijevanju drugih. Upravo zato budućnost ne leži u zamjeni, nego u nadopunjavanju gdje tehnologija pomaže, ali ne preuzima ono što nas čini ljudima.
Na pitanje misli li hoće li nas zamijeniti roboti u nekoj bližoj ili daljnjoj budućnosti, Maja Ljubić Kutnjak odgovora: „Mogli bi. Ali uvijek kažem da je ono glavno što mi imamo – empatija i suradnja. I na taj način nas tehnologija može samo nadopunjavati, istaknula je. Mislim da je empatija ključna vještina budućnosti“, poručila je.
Kako sve to izgleda u praksi i što mladi danas zaista misle o Europi i svojoj budućnosti, pogledajte u četvrtoj epizodi podcasta Voices of the Future s Bornom Rastovićem Rastom i gošćom Majom Ljubić Kutnjak.
