Otvaranjem RCK Panonika učenici su dobili kvalitetnije uvjete za učenje temeljeno na radu
Ako još zamišljate poljoprivrednu školu kao mjesto na kojem se uglavnom uči što kada sijati i kako izgleda plodored, Požega bi vas mogla razuvjeriti. Učenici ovdje rade laboratorijske analize, koriste specijaliziranu mehanizaciju, prate zdravstveno stanje usjeva i prolaze cijeli proizvodni proces do gotovog proizvoda.
Upravo na toj ideji razvijen je Regionalni centar kompetentnosti Panonika pri Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi. Cilj nije bio samo obnoviti zgrade i napuniti ih novom opremom, nego nastavu približiti onome što učenike stvarno čeka u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Razvoj Centra počeo je još 2014. godine, a škola je 2018. dobila status Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi. Godine 2020. potpisani su ugovori za infrastrukturni i programski dio projekta, a 2023. škola je ponovno imenovana regionalnim centrom kompetentnosti za razdoblje do 2028. godine.
Danas Panonika raspolaže suvremenim laboratorijima, praktikumima, kušaonicom, specijaliziranom mehanizacijom i opremom za rad na školskom gospodarstvu. O tome što se za učenike doista promijenilo razgovarali smo s ravnateljicom Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi Marijom Mršo Rajić.
Što se konkretno promijenilo za učenike otvaranjem RCK Panonika?
„Otvaranjem RCK Panonika naši su učenici dobili kvalitetnije uvjete za učenje temeljeno na radu. Najvažnija promjena nije samo u novoj opremi i uređenim prostorima, nego u načinu učenja. Učenici danas imaju mogućnost učiti kroz učenje temeljeno na radu, pokuse, mjerenja, laboratorijske analize i rješavanje stvarnih problema iz proizvodnje“, objašnjava ravnateljica Marija Mršo Rajić.
„Na raspolaganju su nam suvremeni laboratoriji i praktikumi, kušaonica te specijalizirana mehanizacija i oprema za rad na školskom gospodarstvu“, dodaje.
„Prije smo dio sadržaja morali obrađivati pretežno teorijski ili uz ograničenu opremu. Danas učenici mogu pratiti cijeli proizvodni proces: od uzgoja biljaka i praćenja zdravstvenog stanja usjeva do laboratorijske analize, prerade, kontrole kvalitete i predstavljanja gotovog proizvoda. Time ih kvalitetnije pripremamo i za zapošljavanje te za nastavak obrazovanja“, ističe Mršo Rajić.
„Jedan od ključnih ciljeva Centra upravo je smanjivanje jaza između škole i tržišta rada. U rad Panonike zato su uključeni i poslodavci i poljoprivredni proizvođači“, naglašava.
Kako se obrazovanje približava potrebama tržišta rada?
„Tržište rada ne promatramo odvojeno od škole. U razvoj i rad Centra uključeni su poslodavci, poljoprivredni proizvođači, obrazovne ustanove, lokalna i regionalna samouprava te institucije povezane sa zapošljavanjem i razvojem poljoprivrede“, objašnjava nam naša sugovornica.
„Poslodavci i proizvođači uključuju se kroz učenje temeljeno na radu, stručne posjete, mentoriranje učenika, predstavljanje tehnologija i zanimanja te upoznavanje učenika sa stvarnim radnim procesima. Važno nam je da učenici ne uče samo kako se određeni postupak provodi teorijski, nego i zašto se provodi, koliko košta, kako utječe na kvalitetu proizvoda i kakve rezultate poslodavac očekuje, sve to u stvarnim uvjetima“, dodaje.
„Također komuniciramo s gospodarstvenicima o kompetencijama koje im nedostaju. Na temelju njihovih potreba možemo prilagođavati sadržaje praktične nastave, razvijati programe obrazovanja odraslih i organizirati dodatne edukacije. Osim toga, uz brojne projekte koje provode nastavnici i učenici naše škole organiziramo Sajam poslova na Ratarnici na kojemu naši maturanti, ali i maturanti ostalih srednjih strukovnih škola imaju priliku upoznati buduće potencijalne poslodavce te se raspitati za sve što ih zanima o zapošljavanju“, kaže Mršo Rajić te dodaje kako je Centar školi omogućio i širenje aktivnosti izvan redovne nastave, od projekata s gospodarstvom do međunarodnih mobilnosti.
Koje programe i projekte možemo izdvojiti?
„Doista je teško izdvojiti samo nekoliko projekata jer se u našoj školi tijekom cijele godine provodi velik broj kvalitetnih aktivnosti i projekata. Iza svakoga od njih stoje naši nastavnici i ostali djelatnici koji svojim znanjem, trudom, kreativnošću i dodatnim angažmanom učenicima omogućuju stjecanje novih iskustava i praktičnih vještina“, kaže.
„Danas imamo prostorne, tehničke i stručne kapacitete za provođenje različitih projekata, od učenja temeljenog na radu i suradnje s gospodarstvom do međunarodnih mobilnosti, istraživačkih aktivnosti i poduzetničkih projekata. Svaki od tih projekata doprinosi razvoju škole i kompetencija naših učenika, zbog čega nijedan ne želimo umanjiti ili izostaviti“, objasnila je.
„Ipak, kada govorimo o projektima koji su imali posebno velik utjecaj na razvoj škole, na prvome mjestu svakako moramo istaknuti uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti Panonika. Bez tog projekta danas ne bismo imali ovakve prostorne, tehničke i obrazovne mogućnosti niti bismo bili u poziciji razvijati brojne aktivnosti koje trenutačno provodimo.
Uz RCK Panonika posebno bih izdvojila Erasmus+ projekte, koji našim učenicima i nastavnicima omogućuju međunarodnu mobilnost, upoznavanje drugih obrazovnih sustava, usvajanje novih znanja i tehnologija te razmjenu iskustava s europskim partnerima.
Među njima su projekt Ready 2 Go Green, u sklopu kojeg su učenici 2024. boravili u Portugalu i Španjolskoj, te FARM – Food And Rural Mobility, proveden početkom 2026. u Portugalu“, istaknula je Mršo Rajić.
Koliko je bilo važno financiranje iz europskih fondova?
„Bez tih sredstava ne bismo u ovom opsegu mogli rekonstruirati i dograditi školske prostore, opremiti laboratorije i praktikume, nabaviti suvremenu poljoprivrednu opremu te razviti nove obrazovne programe. Jednako je važno što sredstva nisu bila usmjerena samo na zgrade i opremu. Omogućena su stručna usavršavanja nastavnika, razvoj kurikula, studijski posjeti i jačanje suradnje s gospodarstvom. Panonika pritom nije zamišljena kao završen projekt. Sljedeći korak je iskoristiti infrastrukturu i znanje koje je Centar već dobio te ih prilagoditi novim potrebama poljoprivrede“, kaže naša sugovornica.
Naime, razvoj Panonike u velikoj je mjeri omogućilo europsko financiranje. Infrastrukturni dio projekta financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je uspostava i razvoj Centra financirana iz Europskog socijalnog fonda. Regulatorni okvir za takva ulaganja postavili su Europski parlament i Vijeće EU uredbama iz 2013. godine, kojima su za financijsko razdoblje 2014.–2020. uređeni Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Time su, među ostalim, otvorena sredstva za modernizaciju obrazovne infrastrukture, razvoj vještina i bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada.
Što je sljedeći korak za RCK Panonika?
„Sljedeći korak je potpuno iskoristiti sve što je izgrađeno i nabavljeno. Želimo dodatno razvijati programe iz precizne i digitalne poljoprivrede, održive proizvodnje, prilagodbe klimatskim promjenama, ekološke poljoprivrede, prerade hrane i poduzetništva. Planiramo još snažnije uključivati poslodavce u planiranje nastave, mentorski rad i vrednovanje učeničkih kompetencija. Jedan od prioriteta bit će i razvoj uspostave centra za obrazovanje odraslih te osposobljavanja i usavršavanja za odrasle, poljoprivrednike i zaposlene osobe“, istaknula je.
„Ako se mijenjaju način proizvodnje, tehnologija i ono što poslodavci traže, mora se mijenjati i škola koja za takav posao priprema ljude. U Panonici su barem jedan dio tog puta već prošli“, zaključuje Mršo Rajić.
#europeforus
