U trećoj epizodi serijala Voices of The Future gost je Karlo Ressler, član HDZ-a, koji je Europskom parlamentu član Kluba zastupnika Europske pučke stranke, a među ostalim, djeluje i u Odboru za proračune (BUDG) i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE).
Iako mu je ovo drugi mandat u Europskom parlamentu, Karlo Ressler mnogo je više zainteresiraniji o razgovoru o budućnosti nego o dosadašnjim postignućima. „Puno je toga još pred nama. U konačnici, uvijek je važnije ono što je ispred nas nego ono što je bilo“, kaže Ressler, svjestan da Europa danas djeluje u znatno izazovnijim okolnostima nego prije nekoliko godina.
„Sada smo u jednom posebnom momentu gdje, vidite i sami, svijet je praktički postao nemilosrdniji nego što je bio ikada. I u takvim okolnostima pokušavamo se izboriti za ono što je važno za Hrvatsku, za hrvatske građane“, istaknuo je.
Živi li se u Hrvatskoj bolje?
„Jasno, također, i za našu političku grupu jer ne nastupamo svi ovdje iz istih političkih pozicija. Ali ovdje smo sa sličnim zajedničkim ciljem, a to je da se u Hrvatskoj nastavi živjeti bolje, da Europa ostane konkurentna, da ostane sigurna. I da se, u konačnici, Europom i za neke buduće generacije upravlja ovdje, iz Europe, a ne iz nekih drugih globalnih središta”, dodao je naš sugovornik.
Na pitanje živi li se u Hrvatskoj bolje, Ressler odgovara da je to za svakoga subjektivno. „Ali čini mi se da su tu brojke ipak neumoljive. Kada smo ušli u Europsku uniju 2013. godine bili smo na nekakvih 60 posto prosječne europske razvijenosti, kada gledamo BDP po glavi stanovnika. Danas smo se približili tih 80 posto, pa mislim da je iz toga jasno da hvatamo korak“, ističe.
Tko je kriv za rastuću inflaciju i kako se protiv nje boriti?
U tom kontekstu, uvijek se nameće i pitanje inflacije u Hrvatskoj kao najviše inflacije u eurozoni. „Nisam čak siguran da je to točno. Normalno da je to ozbiljan problem s kojim se suočava Europska unija zbog cijelog niza kompleksnih razloga. Jasno da je to nešto što prati ‘zagrijavanje’ gospodarstva koje se događalo unutar EU, ali je i posljedica nemilih događaja koje vidimo na našem europskom kontinentu. Vidimo da su države koje su bliže ratu još više izložene inflaciji. Isto tako, vidimo da one članice koje nisu uzele euro kao službenu valutu, kao primjer Mađarske, imaju značajno više problema nego što to ima Hrvatska“, ocijenio je, dodavši da je problem inflacije nešto čime se prvenstveno zadaća kojom se bavi Europska središnja banka, a ne Europski parlament.
„Europa mora biti snažnija, gospodarski potentnija, tehnološki konkurentna, i to je ono na čemu ćemo raditi u Europskom parlamentu i 2026. godine. Jasno da u svemu tome nastojimo biti socijalno osjetljivi, pokušavamo imati politike koje ‘neće nikoga ostaviti iza’, kako se to u briselskom žargonu popularno kaže, koje će uzeti društvo kao cjelinu…“, objasnio je Ressler.
Sigurnost i migracije kao jedno od pitanja oko kojih još nema konsenzusa
Sigurnost i migracije teme su koje već duže vrijeme izazivaju prijepore diljem Europe, a na vidiku još uvijek nema jednostavnog rješenja za sve izazove koje predstavljaju za Europsku uniju. Upravo je tema oko koje je Ressler izravan, bez diplomatskog uljepšavanja, migracijska politika u Europi.
„Trebamo biti iskreni i otvoreno reći da ono što je Europa doživjela i proživjela s politikom stihijskih nezakonitih migracija koje su bile ogroman pritisak za naš kontinent, pa i za Hrvatsku, tamo negdje od 2015. godine, da je takva politika propala. Jednostavno je neodrživo, za europski sustav, za Europu. Neodrživo je da krijumčari ljudi, različite zločinačke organizacije, odlučuju tko će ući na europski teritorij, a tko neće“, istaknuo je.
„Možemo razumjeti želju ljudi da dođu živjeti u najbogatiju i najugodniju zajednicu na svijetu. no istodobno smo prilično otvoreni oko toga da Europa ne može biti rješenje ne može biti za sve nepravde svijeta i da je takva politika neodrživa“, dodaje.
Tijekom razgovora, na dnevni red je došla i tema priuštivog stanovanja za mlade, jer to više nije samo pitanje pojedinaca nego je problem izuzetno raširen, stvaran i prisutan u gotovo svim državama članicama.
Na pitanje tko je odgovoran za rast cijena nekretnina, Karlo Ressler odgovara: „Odgovornost je ovdje i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Nije fer svu krivnju svaljivati na EU. Moj dojam je da je o tome nemoguće odlučivati iz Bruxellesa. Tu postoji i tržište koje diktira zakone ponude i potražnje, ali također i kada se počnu javljati ovakve situacije i krize koje se javljaju na području cijele Europske unije, ako Europa može pomoći, zašto ne”, zaključio je.
Novi europski proračun i povratak ‘politikama zdravog razuma’
Ressler je u ime Europskog parlamenta zadužen voditi pregovore o novom mega-fondu koji je sastavni dio novog višegodišnjeg proračuna EU-a. „Riječ je o proračunu od dvije tisuće milijardi eura. Fokus će biti na jačanju konkurentnosti, gospodarskom i tehnološkom razvoju, ali i na sposobnosti Europe da se obrani, i samostalno i kao članica NATO-a.“
Poseban naglasak stavlja na nastavak razvoja slabije razvijenih članica, gdje još uvijek ubrajamo i našu zemlju. „Cilj je da Hrvatska prijeđe granicu od 80 posto prosječne europske razvijenosti. Europski fondovi su u tome imali ključnu ulogu i nemam dileme da će, unatoč teškim pregovorima koji slijede 2026. godine, ishod za Hrvatsku biti pozitivan.“
Na pitanje kako vratiti europsko gospodarstvo u fazu snažnog rasta, Ressler odgovor vidi prije svega u promjeni pristupa. „Prvi korak je mentalni. Potrebno je vratiti se na politike ‘zdravog razuma’, one politike koje su Europu i učinile najrazvijenijim dijelom svijeta, s najvišim socijalnim standardom.“
U tom kontekstu, Ressler je kritičan i prema pretjeranoj regulaciji koja, po njegovom mišljenju, koči gospodarski razvoj. „Danas imate kvote za zelena ulaganja, kvote za izvještavanje, pa čak i obveze koje nemaju stvarnu vezu s određenim sektorima.“
„Različite političke grupe žele sebe ugraditi na različite načine. Dobijete jedne kvote koje se tiču zelenih ulaganja, dobijete druge kvote i obaveze koje se tiču izvještavanja o zelenim ciljevima, dobijete kvote koje, možda nisu u ribarstvu ključne, oko toga kolika je rodna zastupljenost kod ribara u ribarskom sektoru u ribarstvu i to su sve primjeri koji iritiraju, ali što je još gore, guše europsko gospodarstvo“, slikovito je pojasnio.
Mladi, odgovornost i povratak optimizma
Kako se primičemo kraju razgovora, dolazimo do neizbježnog tema zbog kojeg i jesmo ovdje, a odnosi se na mlade i njihovo mjesto u kreiranju politika i strategija za budućnost Europe.
„Puno je problema… Od inflacije, umjetne inteligencije, migracija, klimatskih promjena… To su sve pitanja koje nadilaze pojedine države članice. To su pitanja koja je teško riješiti u svojoj lokalnoj zajednici, i zbog toga je bitno da smo ovdje u Europskom parlamentu i da se naš hrvatski glas s naših 12 zastupnika ovdje čuje, da se nastavimo boriti da se u Hrvatskoj živi bolje“, kaže.
„Potrebno je uključiti se, pa i u javni život, kad god je to moguće. Za mlade generalno, na bilo kakav tip javnog angažmana gleda se sumnjičavo. Politika se doživljava kao nešto što je daleko, nešto strano, ponekad čak i nešto što je prljavo… I to je jedna percepcija koja prevladava. Mislim da to nije dobro. Mislim da je bitno mladima dati nekakvu aktivnost, ne samo u smislu samo akcije, nego u smislu odgovornosti. Odgovornosti za vlastiti život, odgovornost za svoju zajednicu. Odgovornost je jedna vrijednost koja je bila zapostavljena, a odgovornost je mladima potrebna i može im dati širi smisao jer to je ono što na kraju krajeva čini razliku, to je ono što nas veže, da pokušamo napraviti što je moguće više, što je moguće bolje“, zaključio je Karlo Ressler.
Uz sve što smo naveli, Karlo Ressler dao je zanimljive uvide u sve izazove koji su pred nama. Kako na te izazove gledaju mladi Europljani s kojima smo razgovarali u Strasbourgu, gdje se njihova razmišljanja susreću, a gdje potpuno razilaze, doznajte u novoj epizodi podcasta ‘Voices of the Future’.
A ako još niste, pogledajte i prve dvije epizode video serijala. U prvoj epizodi naš sugovornik europarlamentarac bio je Stephen Nikola Bartulica, član političke stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), a možete je pogledati klikom na link. U drugoj epizodi smo razgovarali s europarlamentarkom Biljanom Borzan, članicom stranke SDP, a epizodu možete pogledati na linku.
